Na Brijunima se 19. jula 1956. godine održao historijski sastanak na kojim su dogovorena načela vezana uz osnivanje Pokreta nesvrstanih. U svijetu u kojem je odmah nakon okončanja Drugog svjetskog rata krenulo blokovsko nadmetanje za što veći utjecaj i era hladnog rata, ideja nesvrstanih bila je udruživanje svih onih zemalja koje nisu surađivale ni sa jednom od dvije glavne sile i koje nisu pripadale ni Varšavskom ni NATO paktu.

Domaćin je bio jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito, a gosti su mu bili indijski premijer Džavaharlal (Jawaharlah) Nehru i egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser. 

Tito je Nehrua i Nasera ugostio na otočiću Vangi, najekskluzivnijem dijelu brijunskog kompleksa, gdje je imao lični kutak. Pristup su imali samo odabrani.

Nakon razgovora na Vangi, Tito, Naser i Nehru potpisali su u Bijeloj vili na Velikom Brijunu Brijunsku deklaraciju u kojoj je pisalo: “Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom.” To je bio osvrt na hladnoratovske podjele tadašnjeg svijeta, između Istočnog (SSSR) i Zapadnog bloka (SAD). 

Pokret nesvrstanih trebao je pružiti svojevrsnu alternativu toj bipolarnoj podjeli.

Tek pet godina kasnije, u septembru 1961. godine, održana je prva konferencija nesvrstanih na kojoj je prisustvovalo 25 država. Konferencija je održana u Beogradu, a glavnu riječ imao je Josip Broz Tito. Tijekom godina broj članica je rastao te su nesvrstani kao tzv .treći blok sve više dobivali na važnosti, pogotovo u vrijeme dekolonijalizacije u Africi i Aziji. Ipak u drugoj polovini sedamdesetih godina 20. stoljeća ugled pokreta gubi na ugledu jer su pojedine članice bile angažirane u međudržavnim ili regionalnim sukobima, pa su pristajale na savezništvo s velikim silama (SAD ili SSSR). 

Mnoge članice na vlasti imale su represivne režime. Raspadom bipolarnog poretka uloga nesvrstanosti slabi, iako pokret i dalje djeluje. Hrvatska je trenutno u statusu države promatračice pokreta nesvrstanih koji danas broji oko 120 država članica.

Pet principa Pokreta nesvrstanih bili su: 

- uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta;

- uzajamno nenapadanje;

- uzajamno nemiješanje u unutrašnje poslove;

- jednakost i uzajamna korist;

- miroljubiva koegzistencija.

Jugoslavija je kroz Pokret nesvrstanih ostvarivala mnoge interese, ali djelovanje u pokretu nije bilo bazirano na principu iskorištavanja slabijih i nerazvijenijih.