Dokazivo je da se gotovo 170 miliona ljudi širom svijeta zarazilo koronavirusom, a više od 3,4 miliona ih je umrlo je od posljedica infekcije. Ali, odakle potiče ovaj visokozarazni virus koji mjesecima uništava svjetsku privredu, kao i nebrojene individualne egzistencije? Do sada postoji više nagađanja nego činjenica o tome odakle je potekla ova globalna pandemija.

Američki "Wall Street Journal" nedavno je, pozivajući se na izvještaj američke obavještajne službe, izvijestio o mogućoj nesreći na Institutu za virologiju u Vuhanu (Wuhan), kada su u novembru 2019. godine tri uposlenika instituta teško oboljela i imali simptome slične covidu.

Američki predsjednik Džo Bjden (Joe Biden) je naložio službama da, umjesto pretpostavki, prikupe pouzdane informacije o mogućoj nesreći u laboratoriji u Kini i podnesu izvještaj u roku od 90 dana.

- Sjedinjene Američke Države će nastaviti saradnju s partnerima istomišljenicima kako bi izvršili pritisak na Kinu da sudjeluje u cjelovitoj, transparentnoj međunarodnoj istrazi zasnovanoj na činjenicama i omogući pristup svim relevantnim podacima i dokazima - izjavio je američki predsjednik.

Kina pak predbacuje SAD politizaciju istrage i namjeru da krivnju za pandemiju pripiše Kini. Istovremeno, Kina kao zemlja navodnog porijekla pandemije blokira otvorenu istragu i kategorički odbacuje svaku odgovornost.

Šta se zna o virusu?

Već u januaru 2020. kineski naučnici su ustanovili uzrok do tada nepoznate upale pluća od koje je u gradu Vuhanu preminuo iznenađujuće veliki broj ljudi. Oni su tada u stanicama disajnih puteva otkrili gene pozitivnog lanca RNK virusa iz porodice koronavirusa, koji spada u podgrupu B (beta koronavirus).

Taj je virus definitivno bio potpuno novi, ali je imao mnogo sličnosti s koronavirusom koji je izazvao pandemiju SARS-a između 2002.-2004. Novi virus se tada u roku od samo nekoliko sedmica iz južne Kine proširio na gotovo sve kontinente. Dokazano je da je 8.096 ljudi širom svijeta oboljelo od teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) od čijih posljedica su umrle 774 osobe.

Iako je broj slučajeva, u odnosu na trenutne brojke, bio mali, još tada je izgledalo impresivno kako se zastrašujuće brzo zarazna bolest može proširiti u globaliziranom svijetu.

Gdje je prvo otkriven virus?

Neke studije sugeriraju da se virus širio nekoliko sedmica ili čak mjeseci, prije nego što je otkriven u Vuhanu krajem decembra.

U Kini, prema pisanju "South China Morning Post-a“ već u novembru je dokazano postojanje prve zaraze koronavirusom. No, to pak ne znači da je on i nesumnjivo nastao u Kini.

Naučnici sa Sveučilišta u Cambridgeu u aprilu prošle godine su objavili studiju, prema kojoj je pandemija vrlo vjerojatno počela između rujna i početka prosinca 2019. godine - ili u Kini ili u nekoj od susjednih zemalja.

Međutim, tragovi novog patogena pronađeni su i u uzorcima otpadnih voda iz Italije i Brazila koji su bili uzeti u prosincu, odnosno u studenom 2019. godine. U Italiji su antitijela SARS-CoV-2 pronađena u uzorcima krvi sudionika screeninga raka pluća, koji su prikupljeni u septembru 2019. i februaru 2020. godine.

Činjenica da je virus već bio izoliran u Evropi krajem jeseni 2019. godine, a u Kini od sredine novembra, ne dozvoljava donošenje pouzdanih zaključaka o porijeklu pandemije. To tek pokazuje koliko brzo se jedan vrlo agresivan virus može proširiti svijetom.

Od koje životinje potiče virus?

Najvjerojatniji scenarij je da je virus zoološkog porijekla i da je neka životinja nosila izvorni virus, a zatim ga prenijela na drugu životinju. No, do sada pak nije utvrđena ni potencijalna izvorna životinja ni ona koja je zaražena. Ni za jedan od dva SARS-koronavirusa još uvijek nije jasno dokazano da potiču iz životinjskog carstva.

No, definitivno su oba SARS-koronavirusa srodni s koronavirusima koji se mogu naći kod određenih vrsta šišmiša koje obitavaju u jugoistočnoj Aziji. Genetska sekvenca aktuelnog SARS-CoV-2 virusa odgovara 96,2% posto koronavirusu RaTG13, koji je prethodno identificiran kod jednog velikog potkovastog slijepog miša.

Budući da većina ljudi obično nema direktan kontakt s ovom vrstom životinja, stručnjaci istražuju i potencijalne posredne prenosnike koji su u bližem kontaktu s ljudima, poput nerca ili kune. Na primjer, nerc se lako može zaraziti SARS-CoV-2 od ljudi. U teoriji je pak prenošenje virusa sa životinja na ljude manje vjerojatno, ali je moguće.

Potiče li virus iz laboratorije?

Dokazano je da se na Institutu za virologiju u Vuhanu eksperimentiralo s koronavirusom RaTG13 i RmYN02, čija genska sekvenca 93,3 posto odgovara SARS-CoV-2 (Current Biology, 2020; DOI: 10.1016 / j. cub.2020.05.023). Iz ovoga su izvedena dva scenarija: SARS CoV-2 mogao je biti umjetno stvoren kao vrsta biološkog oružja i / ili je slučajno, usljed nesreće, izašao iz laboratorije.

Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji su poslani u Kinu smatraju da su oba ta scenarija "izuzetno malo vjerojatna". Ipak, oni nisu bili najuvjerljiviji, jer tijekom njihove vrlo ograničene istrage oni nisu mogli izvršiti vlastite inspekcije niti obaviti osiguravanje dokaza, zbog toga što to Kina nije dopuštala.

Umjesto toga, morali su se osloniti na podatke koji su dostupni javnosti i na podatke svojih kineskih sugovornika. Čak je i šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros nakon stručnog putovanja zahtijevao da se barem dodatno ispita hipoteza o laboratorijskoj nezgodi u Vuhanu.

Je li virus „biološko oružje"?

Većina stručnjaka smatra da je umjetno stvaranje SARS-CoV-2 u istraživačkom laboratoriju u Vuhanu vrlo malo vjerojatno. Primjerice, tim koji je predvodila švedska profesorica mikrobiologije Kristian Andersen s Istraživačkog instituta "Scripps iz La Jolle-a" u Kaliforniji, ispitivao je karakteristične proteine na površini virusa, gdje se virus usidrio i prodro u stanicu pluća ili grla.

Sekvenciranje genoma otkrilo je dvije značajne razlike između SARS-CoV-2 i njegovih korona-srodnika. Protein je drugačije strukturiran, a aminokiseline imaju drugačiji sastav. Iako ovaj virus lakše može napasti ljudske ćelije, struktura virusa nije dovoljno sofisticirana da bi se koristila kao „biološko oružje“, smatra ekipa iz La Jolle-a.

Šta ide u prilog teoriji o nesreći u laboratoriju?

Ostaje pretpostavka da su kineski istraživači eksperimentirali s opasnim koronavirusima, poput RaTG13 ili RmYN02, i da je SARS CoV-2 slučajno, zbog nezgode, izišao iz laboratorija. Kinesko državno vodstvo to kategorički isključuje.

I stručnjaci WHO-a koji su poslani u Kinu, na temelju dostupnih podataka, takvu nesreću klasificiraju kao "krajnje nevjerojatnu".Točnost te teorije, između ostalog, umanjuje i evolucija virusa. Institut za virologiju u Wuhanu također raspolaže odgovarajućim visokim standardima sigurnosti. Pored toga, u proslijeđenim podacima nema dokaza o laboratorijskim nesrećama ili sumnjivim bolestima među zaposlenima.

No, to prema izvještaju američke obavještajne službe koji je citirao "Wall Street Journal“ u najmanju ruku ne odgovara istini. Prema izvještaju, u studenom 2019. godine tri zaposlena tog instituta imali su toliko ozbiljne simptome slične covidu da su zbrinuti u jednoj klinici. Kina i to negira.

Pretpostavke umjesto činjenica, demantiji umjesto transparentnosti – otvoreno je hoće li se ikada saznati odakle je zapravo potekla ova globalna pandemija. I kako se prijeteće pandemije ubuduće mogu suzbiti.