Događaji koji su se dogodili na današnji dan, 21. aprila:
753. p. n. e. - Romul, prema istoričaru Marku Terenciju Varonu, osnovao Rim.
1142. - Umro francuski filozof i teolog Pjer Abelar, poznat po tragičnoj ljubavi prema Eloizi - njihova ljubavna pisma spadaju u bisere svjetske literature. Zabranjena ljubav je svirepo okončana kastriranjem Abelara, koji se potom, kao i Eloiza, povukao u manastir. Poput većine filozofa tog vremena rješavao je tzv. problem univerzalija, a njegovi teološki pogledi su osuđeni na sinodima u Soasonu 1121. i Sansu 1141. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije vjerovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. Djela: "Dijalektika", "Teologija - etika ili upoznaj samog sebe", "O božanskom jedinstvu i trojstvu", "Istorija nedaća".
1509. - Umro engleski kralj Henri Sedmi, osnivač dinastije Tjudor. NJegovim dolaskom na prijesto 1485. okončan je četrdesetogodišnji "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu. Prijesto je osigurao pobjedom u bici kod Bosvorta 1485, u kojoj je poginuo kralj Ričard Treći, a 1486. je ujedinio kuće Lankaster i Jork oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda Trećeg. Tokom vladavine zaveo je režim apsolutizma.
1699. - Umro francuski pisac Žan Batist Rasin, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju, pojednostavio radnju i insistirao na psihološkoj analizi ljudskih, naročito ljubavnih strasti. Pisao je veoma melodičnim stihovima. Djela: tragedije "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Bajazit", "Mitridat", "Atalija", komedija "Parničari".
1816. - Rođena engleska spisateljica irskog porijekla Šarlota Bronte, koja je se proslavila već prvim romanom "DŽejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom je napisala zbirku pjesama. Ostala djela: "Vilet", "Profesor i Ema".
1828. - Rođen francuski teoretičar umjetnosti i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umjetnosti i društva. Zastupao je pretežno deterministička shvatanja istorije i umjetnosti i smatrao da pojedinac, izrazito određen jednom "preovlađujućom osobinom", trpi jak spoljni uticaj "rase", "sredine" i "trenutka". Kao filozof se bavio problemima saznanja, a kao istoričar je istraživao korijene dekadencije u Francuskoj. Djela: "Istorija engleske književnosti", "Filozofija umjetnosti", "O inteligenciji", "Postanak savremene Francuske".
1836. - Vojska Teksasa porazila Meksikance kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa, koji je 1845. ušao u sastav SAD.
1856. - Australija prva u svijetu uvela osmosatni radni dan.
1910. - Umro američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih humorista svjetske literature. Proslavio se romanima "Doživljaji Toma Sojera", "Život na Misisipiju" i "Doživljaji Haklberi Fina", u kojima je prikazao jedinstvene životne situacije i autentični američki stil i govor.
1915. - Rođen američki filmski glumac meksičkog porijekla Entoni Rudolf Oaksaka Kvin, sjajan tumač izrazitih karaktera, snažne individualnosti, sirovih i elementarnih ljudi. Filmovi: "Parola", "Viva Zapata" /nagrada "Oskar"/, "Crno zlato", "Ulica", "Žudnja za životom" /nagrada "Oskar"/, "Grk Zorba", "Topovi sa Navarona", "Posljednji ratnik", "Nasljedstvo Feramonte".
1918. - U vazdušnoj borbi poginuo njemački pilot Manfred fon Rihthofen, nazvan "Crveni baron", najslavniji njemački avijatičar u Prvom svjetskom ratu. Tokom rata je oborio više od 80 neprijateljskih aviona.
1926. - Rođena britanska princeza Elizabet Aleksandra Meri, od 1952. Elizabeta II, kraljica Velike Britanije.
1945. - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu ušla u predgrađa Berlina, probivši liniju odbrane nacističkih snaga.
1946. - Umro engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz, koji je pokazao da tržišni mehanizam ne stvara automatski punu zaposlenost i da je neophodna intervencija države radi izvlačenja iz nezaposlenosti i kriza. Djelom "Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca" uzdrmao je tradicionalnu mikroekonomiju koja se uglavnom bavila tržištem, cijenama i raspodjelom i orijentisao na istraživanje makroekonomskih veličina, posebno nivoa zaposlenosti. Ostala djela: "Ekonomska posljedica mira", "Rasprava o novcu", "Revizija mirovnog ugovora", "Traktat o novčanoj reformi", "Sredstva ka prosperitetu".
1960. - Glavni grad Brazila premješten iz Rio de Žaneira u Braziliju.
1967. - Vojnim udarom u Atini uspostavljen desničarski režim grčkih pukovnika, koji su ukinuli sve ustavne institucije.
1987. - Od aktiviranog eksploziva, koji su teroristi podmetnuli u Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke, poginulo je najmanje 150 ljudi.
1993. - Vrhovni sud Bolivije na 30 godina robije osudio bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu, pod optužbom za ubistva, pljačku, prevare i kršenje ustava.
1996. - Koalicija lijevog centra "Maslinovo drvo" dobila parlamentarne izbore, što je bila prva pobjeda ljevice u Italiji od Drugog svjetskog rata.
1997. - Prvi kineski vojnici ušli u Hongkong, u okviru priprema za prelazak te britanske kolonije 1. jula 1997. pod suverenitet Kine.
2004. - Najmanje 73 lica poginulo, a više od 200 povrijeđeno u simultanim eksplozijama ispred tri policijske stanice u Basri, na jugu Iraka.
2006. - Gornji dom belgijskog parlamenta prihvatio zakon na osnovu kojeg se homoseksualnim parovima omogućava usvajanje djece.
2008. - Banka Engleske odobrila paket od 50 milijardi funti radi zamjene bankarskih potraživanja za državne obveznice i prevazilaženja posljedica globalne kreditne krize.
