Administracija predsjednika SAD Džo Bajdena (Joe Bidena) vrši pritisak na Meksiko da ograniči priliv migranata koji dolaze u SAD. Bajden poziva Meksiko da primi porodice koje su protjerale američke vlasti i da pojača stražu na svojoj južnoj granici s Gvatemalom, piše New York Times.

Bajden je krenuo u poništavanje nekih migracijskih politika bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Trumpa), zaustavio je izgradnju graničnog zida, protjerivanje djece na granici i predložio put do državljanstva za milione migranata u SAD.

No, drži se centralne agende Trampa oslanjajući se na Meksiko kako bi sputao val ljudi koji se probijaju do SAD.

Razgovori o vakcinama i migracijama

Predviđajući nagli priliv migranata Bajden je pitao predsjednika Meksika Andresa Manuela Lopez Obrado (Andres Manuel Lopez Obrado) putem video poziva može li se učiniti više kako bi se pomoglo u rješavanju problema.

Dvojica predsjednika razgovarali su i o mogućnosti da SAD Meksiku pošalju dio viška zaliha vakcina AstraZeneca, koje nije odboreno u SAD-u.

Meksički zvaničnici tvrde da su napori na osiguranju vakcina odvojeni od pregovora o migraciji. Međutim, priznaju da bi tim činom odnosi između SAD i Meksika bili poboljšani.

- Obje vlade sarađuju na temelju uređenog, sigurnog i redovnog migracijskog sistema -  rekao je Roberto Velasko (Velasco), generalni direktor za regiju Sjeverne Amerike u meksičkom ministarstvu vanjskih poslova.

Naglasio je da su ta dva pitanja odvojena.

- To su dva odvojena pitanja, jer tražimo humaniji migracijski sistem i pojačanu saradnju protiv koronavirusa, u korist naše dvije zemlje - rekao je.

Bajdenova administracija odbila je komentirati razgovore s Meksikom, ali je naglašeno da obje zemlje dijele zajednički cilj smanjenja migracija rješavanjem njenih temeljnih uzroka, te usko sarađuju na zaustavljanju protoka ljudi koji se slijevaju na granicu.

Trampove prijetnje

Meksiko se složio da poveća prisustvo na svojoj južnoj granici s Gvatemalom kako bi se odvratila migracija iz, rekao je jedan od vladinih zvaničnika. Lokalni meksički zvaničnici su također rekli kako je njihova zemlja nedavno pojačala napore da zaustavi migrante na sjevernoj granici sa SAD.

No, postoje i znakovi da je predanost Meksika kontroliranju migracija došla na zahtjev Trumpa koji je koristio prijetnju carinama na svu meksičku robu, osim ako migracija nije obuzdana.

Od oktobra do decembra prošle godine broj Amerikanaca koje je uhapsio Meksiko se smanjio, dok su se zadržavanja američkih agenata povećala, prema brojevima meksičke vlade i podacima koje je prikupio The Washington Office za Latinsku Ameriku, istraživačka organizacija koja se zalaže za ljudska prava.

- Vjerojatnoća da odlazeća Trampova administracija ponovno prijeti carinama bila je niska, pa je postojao poticaj za Meksiko da se vrati u svoje zadano stanje niskih privođenja - rekao je Adam Isacson, stručnjak za sigurnost granica u Vašingtonskom (Washingtonskom) uredu za Latinsku Ameriku.

Apel Bajdenove administracije da učini više protiv migracija doveo je Meksiko u težak položaj. Iako je Tramp snažno naoružao Meksiko militarizirajući granicu, neki meksički zvaničnici tvrde da je njegova oštra politika možda ponekad pomogla smanjiti njihov teret odvraćajući migrante od pokušaja putovanja na sjever.

Hvatanje i deportacija migranata

Manja je vjerovatnoća da će Bajden prijetiti, poput Trampa, carinama, smatraju analitičari. Ali sada se od Meksika traži da održi liniju protiv navala migranata.

- Izgledaju kao dobri, a Meksikanci kao loši - rekao je Kris Ramon (Cris Ramon), imigracijski savjetnik sa sjedištem u Vašingtonu.

Kazao je da pozitivne humanitarne politike provodi administracija Bajdena, a Meksikancima ostaje prljav posao.

Lopez Obrador također pokušava pronaći način za povećanje kapaciteta za smještaj migranata u skloništa koja pucaju po šavovima. 

Meksički zakon koji je stupio na snagu u januaru zabranjuje vlastima držanje migrantskih porodica i djece u pritvorskim centrima, a nedostatak prostora u skloništima postao je glavni problem.

- Skloništa su blizu kolapsa - rekao je Enrike Venecuela (Enrique Valenzuela), vodeći koordinator vlade za migracije države Chihuahua.

Lokalni zvaničnici u Chihuahua i operateri skloništa kažu da je koordinacija između meksičkih i američkih vlasti prekinuta. Tokom posljednjih godina Trampove administracije, američki zvaničnici bi obavijestili svoje meksičke kolege prije protjerivanja migranata preko granice i organizirali bi prijelaze na nekolicini dobro opremljenih graničnih prijelaza, kažu.

Pod Bajdenovom upravom Bidena, kažu, agenti carine i granične patrole sada deportiraju migrante na neke od najskrovitijih kontrolnih punktova s ​​nedostatkom osoblja.

Operateri skloništa kažu kako Meksiko uspostavlja operacije hvatanja i deportacije migranata duž sjeverne granice. Dvoje od njih rekli su gotovo svakodnevno, meksičke vlasti zaustavljaju kombije napunjene obiteljima i kamione sa stokom - zajedno s migrantima koji čuče na podu kako bi izbjegli otkrivanje.

Smrtonosni virus

- Ali s Trampom nismo ništa pregovarali, dali smo im puno, a oni nam nisu ništa vratili - kazao je Toatiuh Guillen, koji je vodio meksički Nacionalni institut za migracije u prvoj polovini 2019. godine.

Dodao je da bi s Bajdenom trebala biti drugačija strategija.

Uprkos svim napetostima s Meksikom pod vodstvom Trampa, Lopez Obrador je oprezan prema Bajdenovoj administraciji.

Meksički zvaničnici su tražili od SAD da pošalju više Hondurana i Gvatemalaca uhvaćenih u SAD izravno u njihove matične zemlje, umjesto da ih puste u Meksiko, što im čini još težim pokušaj ponovnog prelaska granice.

Iako se pregovori o migracijama mogu odvijati odvojeno od zahtjeva Meksika za viškom vakcina iz SAD, potreba za njima u Meksiku je jasna.

Oko 200.000 ljudi umrlo je u Meksiku od virusa, a zemlja je relativno sporo vakcinisala svoje stanovništvo. To predstavlja potencijalni politički rizik za Lopeza Obradora, čija stranka izlazi na ključne izbore u junu.

- Meksiku je potrebna američka saradnja u pokretanju ekonomije i dobivanju vakcina za izlazak iz zdravstvene krize - rekao je Andrew Selee, predsjednik Instituta za migracijsku politiku u Vašingtonu. 

Dakle, postoji prostor za dvije zemlje da postignu dogovore na temelju usklađenih interesa, a ne otvorenih prijetnji, piše New York Times.