Na današnjem sastanku lidera zemalja zapadnog Balkana i EU u Sofiji trebao bi da bude usvojen plan za stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta.

Evropska komisija saopćila je da će regionalna ekonomska zajednica donijeti značajnu korist kompanijama i građanima.  Planom bi trebalo da se smanje prekogranične bankarske naknade, uklone trgovinske prepreke, koordiniše politika ulaganja, priznaju profesionalne kvalifikacije širom regiona i da se promoviše elektronska trgovina. 

Osim lidera iz regiona, na samitu se očekuje i učešće komesara za vanjske poslove i sigurnost EU Žosepa Borelja i evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varheljija, najavljeno je u Evropskoj komisiji.

Vijeće ministara usvojio je sinoć, na prijedlog predsjedavajućeg Zorana Tegeltije, informaciju o održavanju samita u Sofiji, koju prati šest dokumenata kojima se jača saradnja na zapadnom Balkanu i daje nova dimenzija u odnosima regiona i EU, pod okriljem Berlinskog procesa.

Među dokumentima koji u fokus stavljaju razvoj ekonomije i jačanje međusobne saradnje u regionu su Deklaracija o zajedničkom regionalnom tržištu i Akcioni plan za razvoj zajedničkog regionalnog tržišta 2021-2024. godine, te Deklaracija partnera sa zapadnog Balkana u vezi sa Zelenom agendom.

Na Samitu će biti razgovarano i o zaključcima ranije održanih sastanaka ministara zdravlja i unutrašnjih poslova u okviru Berlinskog procesa, kao i zaključcima ministarskog sastanka o integraciji Roma.

Prihvatanje ovih dokumenata donijeće brojne benefite zemljama regiona i ubrzati ispunjavanje obaveza u procesu pristupanja EU.

Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu kaže da zajedničko regionalno tržište nije nova ideja.  

- To je odličan plan zasnovan na četiri slobode, isto kao i jedinstveno tržište EU, i potpomognut digitalnim, inovacionim, industrijskim i investicionim segmentima. Ponosni smo što smo težak teret ovog procesa iznijeli zajedno sa Generalnom direkcijom Evropske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, regionalnim organizacijama, međunarodnim finansijskim institucijama i dugim partnerima", navela je Bregu.

Berlinski proces, osim šest zapadnoevropskih partnera obuhvata i Austriju, Njemačku, Francusku, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Poljsku i Bugarsku.