Čini se da je bitka predsjednika Donalda Trampa (Trumpa)  protiv koronavirusa bila ozbiljnija nego što se mislilo, jer su se pojavili izvještaji da je američki vrhovni komandant prije hospitalizacije dobio kisik, a anonimni izvori bliski Bijeloj kući upozorili su da je Tramp ušao u kritičnu fazu svog liječenja.

Oskudni izvještaji koji izlaze iz Medicinskog centra Walter Reed, gdje je Tramp primljen u petak na liječenje, produbljuju pitanja američkih funkcionera, saveznika i protivnika o stanju 74-godišnjeg predsjednika i šta bi se moglo dogoditi ako Tramp postane nesposoban za kandidaturu. S druge strane, i njegov protukandidat Džo Bajden (Joe Biden) ima već 78 godina i prema procjenama mnogih nije baš u najboljem zdravstvenom stanju.

Kako bi pomogao odgovoriti na ta pitanja, magazin Foreign Policy je pogledao Trumpove izglede za oporavak, potencijalne mogućnosti nasljeđivanja predsjednika i šta to znači manje od mjesec dana prije žestoko osporavanih izbora.

Koliko je ozbiljno stanje predsjednika?

Od subote popodne iz Bijele kuće gotovo stižu kontradiktorne poruke. U brifingu novinarima u subotu, ljekar Bijele kuće Šon Konli (Sean Conley) rekao je da Trampu "ide jako dobro" i poboljšava se od blagog kašlja i umora. No, odmah nakon brifinga, novinari "bliski izvorima" u Bijeloj kući objavili su sljedeću izjavu "izvora upoznatog sa predsjednikovim zdravljem": 

- Predsjednički vitalni podaci u posljednja 24 sata bili su vrlo zabrinjavajući, a sljedećih 48 sati bit će kritični u smislu njegovih bruga. Još uvijek nismo na jasnom putu do potpunog oporavka. " (Kasniji izvještaji sugeriraju da je anonimni izvor šef ureda Bijele kuće Mark Medovs (Meadows).) 

Tramp je dobio eksperimentalni tretman antitijelima koji je još uvijek u kliničkom ispitivanju, a velika većina ljudi s COVID-19 se oporavlja; ukupne stope smrtnosti od virusa tek su sramežljivih 3 posto potvrđenih slučajeva u Sjedinjenim Državama. Ali Tramp se i dalje smatra visokim rizikom, s obzirom na poodmaklu dob i pretilost.

Špekulacije o zdravstvenom stanju navele su samog Trampa da u subotu popodne na Twitteru objavi poruku s ciljem da umanji brige o svom zdravlju: 

- Ljekari, medicinske sestre i SVI u VELIKOM medicinskom centru Walter Reed, kao i drugi iz isto tako nevjerojatnih institucija koji su im se pridružili, ODLIČNO su !!! 

A što je s Džo Bajdenom?

Džo Bajden, demokratski predsjednički kandidat i bivši potpredsjednik, objavio je u petak da je negativan na koronavirus, nakon sparinga u neposrednoj blizini Trampa u prvoj predsjedničkoj raspravi ove sedmice malo prije nego što je predsjednik objavio svoju dijagnozu. (Oboje su bili bez maske.) Bajdenova saputnica, kalifornijska senatorica Kamala Heris Harris), također je objavila da je bila negativna. No, mnogi zdravstveni stručnjaci kažu da će Bajden sljedećih dana morati poduzeti više testova kako bi potvrdio negativnu dijagnozu nakon što se suočio s mogućom zarazom.

Šta će se dogoditi ako Trampu bude gore?

Kao što upozoravaju istaknuli pravni stručnjaci i promatrači izbora, važno je razumjeti izborne procese ako predsjednik postane teško bolestan, onesposobljen ili još gore. 25. amandman na ustav omogućava predsjedniku da privremeno dodijeli svoje ovlasti potpredsjedniku ako postane nesposoban ili previše bolestan da bi pravilno radio svoj posao. Potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence), za razliku od ostalih savjetnika Bijele kuće, testiran je negativno na virus. Ako bi i potpredsjednik nekako postao nesposoban za obavljanje funkcije, ovlasti predsjedništva prešle bi na predsjednicu Kongresa Nensi Pelosi (Nancy Pelosi). Zauzvrat, treći u redu za predsjednika je predsjednik pro tempore Senata, republikanski senator iz Ajove Čak Gresli (Chuck Grassley), a četvrti po redu državni sekretar Majk Pompeo (Mike Pompeo). 

No, iako su službenici administracije insistirali na tome da zapovjedni lanac ostane netaknut ako američka vojska treba odgovoriti na krizu, u historiji je privremena onesposobljenost predsjednika barem stvorila probleme u Bijeloj kući. Nakon pokušaja atentata 1981. godine kojim je hospitaliziran predsjednik Ronald Regan (Reagan), tadašnji državni sekretar Aleksandar Hej (Alexander Haig) insistirao je - pogrešno - na brifingu za novinare da je privremeno na čelu države.

OK, ali što će se dogoditi ako bilo koji kandidat postane onesposobljen ili umre prije izbora?

Tu se stvari zakompliciraju, čak i ako je to malo vjerojatan scenarij, prema Džošui Takeru (Joshua Tucker) i Ričardu Pildesu (Richard Pildes), obojici profesora s Univerziteta New York koji su ta pitanja detaljno istražili za blog Monkey Cage Washington Posta, Ustav daje mapu puta, ali ne za sve moguće slučajeve. Ako kandidat osvoji predsjedničku funkciju, ali zatim umre prije nego što je preuzeo dužnost u januaru, neposredan je odgovor, zahvaljujući 20. amandmanu na ustav: izabrani potpredsjednik (ili Pens ili Heris u ovom slučaju) postao bi predsjednik.

Ali od izbora nas dijeli mjesec dana, a neke su države već počele glasati

Tu ionako komplicirano postaje puno kompliciranije, kako Taker i Pildes objašnjavaju. Svaka država ima rokove kada se imena kandidata mogu staviti na glasački listić; većina je došla i prošla. U mnogim državama, posebno nakon pandemije, glasački listići već su poslani. Dakle, u ovom trenutku, čak i ako bi Tramp umro ili bio onesposobljen, ne bi bilo praktičnog načina da Republikanski nacionalni odbor odabere novog kandidata, a zatim neka svaka država prepravlja svoje glasačke listiće kako bi odražavala novu ponudu. To su neistražene vode i bile bi potrebne historijske i složene pravne bitke da bi se shvatilo kako dalje.

Dakle, to bi mogao riještii elektorski koledž?

Donekle. U nekim državama, ali ne u svim, izaslanici Izbornog kolegija moraju dati glas za kandidata koji je pobijedio na narodnom glasanju države. Čak i u državama bez tih obvezujućih zakona, izborni izaslanici i dalje slijede glasanje u praksi. Problem dolazi ako pobjednički kandidat umre ili postane nesposoban: Ne postoji presedan i državno zakonodavstvo koje bi moglo riješiti takav slučaj. To ukazuje na još neistraženih voda i na više prijeteće pravne bitke ako bi se to dogodilo.

Što ako niti jedan kandidat ne može osigurati većinu u Izbornom kolegiju?

Tada će, kao i 1876. godine, Zastupnički dom (Kongre) odlučiti - ali ne kroz direktno glasanje kao u normalnom zakonodavstvu Doma. Umjesto toga, svako državno kongresno izaslanstvo dobiva jedan glas za bilo kojeg od prva tri primatelja glasa na izborima. U tom dalekometnom scenariju, to bi republikancima moglo dati malo prednosti, jer oni kontroliraju nešto više državnih delegacija nego demokrati.