Кo će prvo dobiti vakcinu protiv korona virusa? Iako sa svih strana čujemo izjave političkih i zdravstvenih autoriteta kako će raspodjela po zemljama biti fer, surova činjenica je da će to odrediti novac i geopolitika.

Ne radi se samo o zaštiti zdravlja stanovništva. Кao što su mnogi stručnjaci primijetili, vakcina je od vitalnog značaja za oporavak ekonomije.

Svjetski lideri su toga svjesni, zbog čega bogate zemlje unaprijed naručuju stotine miliona doza potencijalnih vakcina, nadajući se da će neki od proizvođača za koje su se opredijelile biti uspješan.

Buduće vakcine neki stručnjaci vide kao strateška sredsta, nalik vojnom oružju, koja mogu da ojačaju politički položaj i ugled zemlje.

Prije nego što je bilo koja vakcina prošla sve krugove testiranja i dobila dozvolu, već su sklopljeni ugovori vrijedni stotine miliona ili čak milijardi eura. 

Velika Britanija je rezervisala do 30 miliona doza potencijalne vakcine koju su stvorili "Bio en tek" i "Fajzer", sklopila je i poseban ugovor sa kompanijom "Astra Zeneka" za 100 miliona doza vakcine, dok je od GSК-a i "Sanofi Pastera" naručila 60 miliona doza. "Astra Zeneka" takođe ima ugovor sa četiri zemlje EU - Holandijom, Njemačkom, Francuskom i Italijom - o kupovini 400 miliona doza.

Kako je niko ne bi nadmašio, Amerika je sklopila tri ugovora - jedan sa "Bio en tekom" i "Fajzerom", vrijedan gotovo dvije milijarde dolara, za dozu od 600 miliona, drugi sa "Astra Zenekom" za 300 miliona doza i treći sa "Novavaksom" za 100 miliona doza.

Međutim, ova jurnjava bogatih država katastrofalna je na međunarodnom nivou, ocjenjuje "Politiko". To znači da će ostati vrlo, vrlo, malo vakcina za zemlje koje nemaju dovoljno novca da ih kupe u "pretprodaji" ili nemaju kapaciteta da ih proizvode unutar svojih granica. 

Jasno je da prve godine nakon pronalaska vakcine neće biti dovoljno doza za sve, pa će morati da se uključe mehanizmi za raspodjelu. Te mehanizme će voditi i organozovati Kovid-10 globalni fond za vakcinu, poznat kao COVAX, a njegova uloga je da spriječi ponavljanje ludog zaleta iz 2009. godine kada su bogate zemlje pokupovale ogromne količine vakcina protiv svinjskog gripa, dok su siromašne zemlje zaostajale za njima.

Farmacija u sredini

Farmaceutska industrija je potpuno svjesna činjenice da bi haos iz 2009. mogao da se ponovi.

Tomas Kuni, generalni direktor Međunarodne federacije farmaceutskih proizvođača i udruženja (IFPMA), upozorio je bi industrija mogla da se nađe rastrzana između vlada koje po svaku cijenu žele prve da se domognu vakcine i globalne inicijative da se obezbjedi pravična distribucija.

- Ne želimo da rizikujemo, zato smo potpuno posvećeni mehanizmu COVAX. Ali nam je ipak neophodna solidarnost bogatih zemalja koje su spremne da subvencionišu siromašne - rekao je on.

Za sada stižu obećanja o takvoj solidarnosti. Njemačka kancelarka Angela Merkel opisala je buduću vakcinu kao "javno zdravlje za cijelo čovječanstvo", dok predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla da se vakcina mora rasporediti po pristupačnoj cijeni u "svakom kutku svijeta".

Francuski predsednik Emanuel Makron podijelio je te stavove, rekavši na Globalnom samitu o vakcinama da će vakcina biti "globalno javno dobro“.

Sa jedne strane, ovakve poruke su bez presedana. Nikada nismo vidjeli toliko lidera koji su zajedno obećali da će neko dobro biti pravično raspodeljeno za sve. Ali sa druge, te riječi često prati nedostatak transparetnosti i tajni dogovori. Zemlje uglavnom vakcine smatraju pitanjem nacionalne sigurnosti, pa je vrlo teško dobiti transparentnost u njuhovim planovima i dogovorima. 

Na primjer, svi precizni uslovi ugovora koje je sklopila Velika Britanija su tajni.

- Odbacujemo uski nacionalizam. Podržavamo globalni napor, jer ovaj virus ne poštuje granice, a svi smo na istoj strani - poručio je britanski ministar zdravlja Met Henok.

Međutim, već sutradan je stigla suprotna poruka - prvo će biti pokrivena Britanija.

- Odlučan sam da prvo osiguram dovoljne doze vakcine za cjelokupno brutansko stanovništvo. Ja sam prije svega ministar za zdravstvo i socijalnu zaštitu - naglasio je.

U ovom trenutku nije do kraja jasno koliko se služenje sopstvenom narodi u učestvovanje u globalnom riješenju isključuju, ali se države već zagrevaju za geopolitičke igre kakve svijet nije video.

Zabrana izvoza?

Zapravo, može se ispostaviti da je vrlo lako zadržati britansku vakcinu unutar Britanije jednostavnom zabranom izvoza.

Evropska unija je sklonost ka ovoj taktici pokazala još na početku pandemije, kada su se Njemačka i Francuska borile da zadrže vitalnu zaštitnu opremu unutar svojih granica, dok je EU zabranila izvoz izvan bloka.

Henok još nije otvoreno zaprijetio takvom zabranom, ali je opravdao zadržavanje vakcine u Velikoj Britaniji, tvrdeći da jednom kad se ona pronađe "ne može se proizvesti i distribuirati bilo kome".

Njegova ideja je da neće stajati na putu drugim zemljama koje žele da proizvedu vakcinu po formuli britanskih kompanija, ali smetnuo je s uma problem intelektualne svojine i to farmaceutske kompanije uvijek ljubomorno čuvaju svoje pronalaske.

Najveći problem je to što ne postoji globalni entitet koji ima i moć i ovlašćenja da nemetne sistem pravila za distribuciju vakcine koji bi važio za ove zemlje. Učešće u COVAX-u je dobrovoljno, a iako se veliki broj zemalja pridružio mehanizmu, mnoge od njih su mimo toga nastavile da sklapaju bilateralne dogovore sa proizvođačima - a to znači da će moći da osiguraju duple ugovore sa proizvođačima koji su dio COVAX-a.