Ukoliko vrijeme dozvoli, večeras oko 21 sat se očekuje lansiranje SpaceX-ove rakete Falcon 9 s dvojicom astronauta koji će se zaputiti na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). 

Ako to vrijeme dozvoli, raketu će se moći vidjeti i iz Hrvatske.

Podsjetimo, inicijalno lansiranje odgođeno je u srijedu zbog lošeg vremena. U zraku je bilo previše električne aktivnosti pa je odgođeno svega 16 minuta prije zakazanog vremena za polijetanje. 

Raketa Falcon 9 trebala je poletjeti u 22 sata i 33 minute po srednjeevropskom vremenu, a astronauti Hurley i Behnken trebali su nakon 19-satnog leta u novoj kapsuli Crew Dragon pristati na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). 

Astronauti su posljednji put s američkog tla na ISS letjeli 2011. raketoplanom Atlantis kojim je upravljao Hurley. NASA je nakon toga zbog štednje svoju flotu raketoplana odlučila umiroviti.

Uspješna misija bila bi ostvarenje glavnog cilja NASA-e kako ga je formulirao šef agencije Jim Bridenstine, ponovno slanje u svemir "američkih astronauta na američkoj raketi s američkog tla". Američki astronauti su se u posljednjih devet godina kretali u orbiti u ruskoj raketi Sojuz i to skupo plaćali.

Jedan let Sojuzom plaćali su 85 miliona dolara, a to nije bilo samo skupo, nego i ponižavajuće.

- Najveća nacija na Zemlji ne bi trebala ovisiti o nekoj drugoj za putovanje u svemir - rekao je tadašnji direktor NASA-e Charles Bolden i najavio da će letovi biti nastavljeni 2017. No zbog niza tehničkih i financijskih problema to se nije dogodilo.

Američki potpredsjednik Mike Pence ovu misiju opisao je "izvanredno uzbudljivom" i kazao da se njome "vraća američko predvodništvo u istraživanju svemira".

Umjesto da gradi svoju raketu, NASA je angažirala dvije privatne kompanije, SpaceX i Boeing, da razviju odgovarajuće sustave. No Boeingov Starliner u probnom pokušaju bez posade nije uspio stići do ISS-a.

Za Muska bi to bio još jedan golemi uspjeh njegovih višekratnih raketa kojima želi letove učiniti jeftinijim i češćim. Bit će to i prvi put da Amerikance u svemir nose komercijalne svemirske letjelice, u vlasništvu privatnih kompanija koje njima i upravljaju.

NASA je posljednji put astronaute u nekoj novoj letjelici lansirala prije 40 godina na početku programa shuttle.

Musk, Južnoafrikanac i high-tech mogul, bogatstvo je stekao u Silikonskoj dolini te je izvršni direktor proizvođača električnih automobila i baterija Tesla.

Hurley (53) i Behnken (49) su zaposlenici NASA-e pod ugovorom sa SpaceX-om. Na ISS-u bi trebali ostati nekoliko tjedana i pomagati posadi koja se već nalazi u tom svemirskom laboratoriju. Gore će ih dočekati dvojica ruskih kozmonauta, Anatolij Ivašin i Ivan Vagner, te njihov sunarodnjak Christopher Cassidy.

I Rusija će lansiranje pratiti s velikim zanimanjem, premda u Crew Dragonu neće biti kozmonauta. Miješane posade na Sojuzu bile su uobičajene zadnjih godina, ali prije toga Amerikanci i Rusi letjeli su u svemir vlastitim brodovima.

Učestale javne razmirice Dmitrija Rogozina, šefa ruske svemirske agencije Roskozmosa, i šefa SpaceXa Elona Muska znak su da se između dvije nacije ponovno javlja takmičarski duh.

NASA je prošle godine objavila da će privatnim raketoplanima prevoziti i turiste na ISS. Amerikanci godišnje ulažu milijarde dolara u razvoj i održavanje postaje.

Ruski Roskozmos je puno zaradio od prijevozničkih usluga na ISS i uložio to u ostale svemirske projekte. Rogozin želi da lansiranje njegovih raketa bude jeftinije i time kompetitivnije.

Saradnja Moskve i Washingtona na putovanjima u svemir dosad je bila vrlo dobra, premda dvije zemlje i u uobičajenim okolnostima imaju brojne suprotstavljene interese.