Veliku pažnju u svjetskoj politici osim velikih lidera, privlače i njihove porodice. Oni na svakom koraku moraju paziti na svoje ponašanje, a pod posebnom lupom javnosti su njihova djeca. Predsjednička porodica u SAD najviše puni stranice svjetskih medija, a kroz historiju smo mogli vidjeti da su se djeca pojedinih predsjednika i sama oprobala u političkim vodama.

Posebnu pažnju su privlačile prve kćerke, a neke od njih su vremenom postale toliko moćne da su svojim očevima postale glavni saradnici u koje su oni imali najviše povjerenja. Pojedine su čak i nezvanično obavljale funkciju prve dame, a u to vrijeme su njihovi očevi slijepo slušali svoje mezimice.

Ana Ruzvelt (Anna Roosevelt)

Ona je bila kćerka američkog predsjednika Frenklina Ruzvelta (Franklin D. Roosevelt) i očev najmoćniji i najbliži savjetnik u Bijeloj kući. 

Anina "pobjeda" nad majkom Elenor (Eleanor) i preuzimanje njene uloge prve dame bila je i znak klimavog braka između Frenklina i Elenor. Ona je konstantno bila dio njegovog društvenog života i njen uspon je tekao munjevitom brzinom.

Išla je na ručkove sa ocem, pazila šta jede, pije, koliko spava, povlađivala mu je i razmazila ga.

Najzapaženije pojavljivanje ove žene, dogodilo se na Jalti nakon Drugog svjetskog rata. Njen otac se tu sreo sa Jozefom Staljinom i Vinstonom Čerčilom (Winston Churchill) kako bi odlučili kako će urediti svijet posle rata. 

Ana je bila je najstarije dijete i jedina kćerka, i svi su je znali kao "Sis". Njen drugi muž, Džon Botiger (John Boettiger), bio je urednik i izdavač novina, kao i Džared Kušner (Jared Kushner), muž Ivanke Tramp (Trump), kćerke aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trampa. Ana je bila kolumnista i urednik u "Seattle Post-Intelligencer" nekoliko godina. 

U početku se nije mnogo isticala, ali je kasnije pridobila veliko povjerenje svog oca. Pošto je njena majka Elenor stalno putovala i bavila se humanitarnim radom, Ana je polako preuzimala njenu ulogu u Bijeloj kući.

Ona je 1944. godine pomogla u vođenju očeve predsjedničke kampanje i postala veoma važan igrač tokom početka Drugog svjetskog rata.

Jednom je prva dama, Elenor, dala Ruzveltu hrpu dokumenata na pregled, a on ih je, ne pogledavši ih, samo proslijedio kćerki da ih pregleda. Ana je kasnije ovaj gest svog oca opisala kao veoma ponižavajuć, ističući da je sigurno mnogo povrijedio njenu majku.

Triša i Džuli Nikson (Tricia i Julie Nixon)

Patriša (Patricia) je najstarija kćerka američkog predsjednika Ričarda Niksona (Richard). Zajedno sa sestrom Džuli imala je posebnu ulogu tokom vladavine svog oca.

Iako je ona obavljala više ceremonijalne aktivnosti, njena mlađa sestra Džuli je bila veoma politički angažirana. Patriša je bila angažirana u kampanji svog oca, a poslije inauguracije je čak i putovala u brojne državničke posjete.

Džuli je također bila dio kampanje, ali je uvijek osjećala da se tada nije dovoljno angažirala. Iako je mrzila publicitet i nije voljela da odgovara na lična pitanja, učinila je sve da pomogne ocu.

Dok je Nikson bio predsjednik, ona je bila veoma aktivna kao portparol Bijele kuće za dječija pitanja, starije ljude i životnu sredinu.

Prisustvovala je brojnim događajima kada njena majka nije mogla i bavila se vanjskom politikom.

Nakon afere Votergejt (Watergate), pokušala je odbraniti svog oca od konstantnih napada medija i objasniti svijetu njegovu ulogu.

Tokom njegovog oproštajnog govora 1974. godine, Džuli je stajala uz oca kada se obraćao osoblju Bijele kuće. Kasnije je rekla da je ovo bio najteži trenutak za njega.

Čelsi Klinton (Chelsea Clinton)

Čelsi Klinton je kćerka bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona (Bill) i bivše američke državne tajnice Hilari Klinton (Hillary Clinton).

Tri godine je bila specijalni dopisnik NBC News, a sada radi u Fondaciji Klinton i Klintonovoj globalnoj inicijativi. Od 2011. godine preuzela je značajnu ulogu u Fondaciji Klinton i dobila funkciju u upravi. 

Godine 1993. na dan inauguracije svog oca se preselila u Bijelu kuću, zajedno sa roditeljima. Oni su željeli da ona ima normalan život i htjeli su je zaštititi od medija.

Iako su joj dali malo prostora, ubrzo su počeli pomno pratiti svaki njen korak, pa čak i izbor fakulteta. Kada su u pitanju djeca američkih predsjednika, o njoj je objavljeno najviše priča.

Mediji su najviše pisali o porodičnoj drami koja se dogodila zbog skandala sa Monikom Levinski (Monica Lewinsky). Isticalo se da je Čelsi važna zbog svega što se dešava jer je bila očevidac historijskih događaja. 

Tokom vladavine svog oca, nije se mnogo isticala u politici, ali je preuzela značajne dužnosti u Bijeloj kući dok je njena majka vodila borbu da uđe u Senat. 

Putovala je sa ocem na državnička putovanja u inostranstvo i prisustvovala je velikom broju važnih političkih večera.

Barbara i Džena Buš (Barbara i Jenna Bush)

One su kćerke američkog predsjednika Džordža Buša (George). Barbara je završila univerzitet Yale i radila je sa pacijentima u Africi oboljelim od side. Osnovala je organizaciju koja se bavi javnim zdravljem.

Diplomirala je na fakultetu 2004. godine, a godinu dana prije toga se često pojavljivala u medijima zbog predsjedničke kampanje svog oca.

Čak je održala i govor na republikanskoj konvenciji 2004. godine, a putovala je i po ostalim američkim državama zajedno sa svojim ocem. 

Sa majkom je išla u Liberiju 2006. godine na predsjedničku inauguraciju, a bila i u Vatikanu kada je upoznala papu Benedikta XVI iste godine. Nije član Republikanske partije i zajedno sa sestrom je istakla da obje imaju nezavisno mišljenje.

Džena Buš je zamolila oca da se ne kandidira za predsjednika 2000. godine. Međutim, bila je angažirana sa sestrom u kampanji tokom 2003. godine.

Putovala je sa ocem po SAD tokom kampanje, a mediji su opleli po njoj kada je uslikana kako se plazi fotografima.

Često se pojavljivala u medijima i zajedno sa sestrom je održala govor na Republikanskoj konvenciji 2004. godine.

Dok je njen otac bio na čelu države, ona je postala pisac, radila je za jedan časopis i za televiziju NBC.

Ivanka Tramp (Trump)

Ivanka Tramp je kćerka američkog predsjednika Donalda Trampa braka sa češkim modelom Ivanom i ima veoma značajnu ulogu u Bijeloj kući, kao i njen muž Džered Kušner (Jared Kushner ). Naime, oni važe za najbliže savjetnike američkog predsjednika Donalda Trampa. 

Opće je poznato da je Ivanka očev ponos i uvijek može ušetati u njegov kabinet bez zakazivanja. Ona je predsjednički savjetnik u Bijeloj kući, Ivanka ima i svoju kancelariju u zapadnom krilu kuće i sjedište u prvom redu na sastancima vlade.

Do sada je ova mlada žena pokazala da umije plivati u političkim vodama i šarmirati političke lidere. Nekoliko dana nakon neprijatnog sastanka Trampa i Angele Merkel prije dvije godine, njemačka kancelarka je pozvala Ivanku na žensku konferenciju u Berlinu.

Kada je prva porodica posjetila Vatikan, papa je bio prilično namršten prilikom rukovanja sa Trampom, ali je imao široki osmijeh na licu dok se rukovao sa Ivankom.

Ona je pratila svog oca prilikom njegovog putovanja u Izrael prije dvije godine, a bila je zajedno sa mužem Džeredom, njegov predstavnik na otvaranju američke ambasade u Jerusalemu prošle godine. 

Predstavljala je svoju zemlju na političkim susretima prilikom Zimskih olimpijskih igara u Južnoj Koreji početkom 2018. godine.

Donald Tramp je čak 2017. godine bombardirao Siriju nakon što je optužio sirijskog predsjednika da je upotrijebio hemijsko oružje nad svojim narodom. Tada je istakao da je jedan od razloga zbog kojih je to uradio bila sama Ivanka, jer je ona bila uznemirena zbog fotografija poginule djece.

Mnogi zato komentiraju da se Tramp može osloniti na svoju kćerku da natjera njegove protivnike da joj jedu iz ruke.

Insajderi u Bijeloj kući smatraju da bi Ivanka mogla pozitivno utjecati na svog oca što se tiče pitanja koja su vezana za abortus i prava homoseksualaca. Ima dosta progresivnije stavove i ne oklijeva da se suprostavi ocu.  

Kritičari sa druge strane nisu baš ubijeđeni u njen feminizam, jer je branila svog oca kada je izražavao svoje stavove o ženama koji su zgrozili svijet. Ivanka je bila uz oca tokom cijele kampanje, dok se Melanija držala po strani tokom izbora