Kongres Venecuele je, pod kontrolom opozicije, sredinom januara proglasio predsjednički mandat Nikolasa Madura (Nicolas) nezakonitim.

Nakon ove odluke širom zemlje organizirani su protesti kojima je opozicija zahtijevala prijelaznu vladu.

Hiljade ljudi okupile su se jučer da bi podržali opozicionog lidera Huana Gvajda (Juan Guaido), kazavši da će nastaviti proteste sve dok "Venecuela ne bude oslobođena".

Uprkos mnogobrojnim hapšenjima i 13 poginulih, opozicija se nije dala obeshrabriti.

Gvajdo je jučer pred nekoliko hiljada demonstranata podigao svoju desnu ruku i kao predsjednik nacionalne skupštine dao zakletvu da će "formalno preuzeti dužnost predsjednika države", kazavši da su izbori održani u maju namješteni.

Podrška svjetskih lidera

Opozicijskog vođu podržali su mnogobrojni svjetski lideri, a među prvim su bili predsjednik i potpredsjednik SAD.

Donald Tramp (Trump) sinoć je priznao Gvajda za novog privremenog predsjednika i time povećao pritisak Madura.

Najmoćniji čovjek svijeta je, također, rekao da će u potpunosti iskoristiti američku diplomatsku i ekonomsku moć u cilju obnove demokratije u Venecueli te pozvao druge zapadne vlade da slijede primjer SAD.

Potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence) objavio je videoporuku podrške stanovnicima Venecuele. On je u kratkom govoru opravdao proteste protiv Nikolasa Madura te potvrdio podršku SAD Huanu Gvajdu.

Pens je u istom videu Madura nazvao diktatorom koji nema pravo na vlast.

- Nikolas Maduro je diktator bez legitimnog prava na vlast. On nikada nije pobijedio na slobodnim i poštenim izborima, a vlast je zadržao smještajući u zatvor svakog ko mu se usudio suprotstaviti - kazao je Pens.

Iako francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) nije direktno podržao Gvajda, on je na Twitteru pozdravio hrabrost građana Venecuele.

- Nakon ilegalnog izbora predsjednika Venecuele Nikolasa Madura 2018. godine, Evropa podržava obnovu demokratije. Pozdravljam hrabrost stotina hiljada Venecuelaca koje marširaju za svoju slobodu - poručio je Makron na Twitteru.

I predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk izrazio je nadu da će cijela Evropa pružiti podršku demokratskim snagama u Venecueli.

- Za razliku od Madura, nacionalna skupština i Huan Gvajdo imaju demokratsku ovlast koju su im pružili građani Venecuele - kazao je Tusk na Twitteru.

Iz Brisela poručuju da "vrlo pažljivo" prate zbivanja u Venecueli, poručujući preko šefice diplomatije EU Federike Mogerini (Federica Mogherini) da su "u kontaktu s državama članicama i partnerima".

Ne slijede svi primjer SAD

Primjer SAD slijedili su Brazil, Argentina, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Ekvador, Gvatemala, Panama, Honduras, Peru i Paragvaj, dok nekoliko država ipak osuđuje ovaj čin.

Tako Turska, Iran, Kuba, Bolivija i Meksiko i dalje ne žele priznati legitimitet i podržati vlast Gvajda.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) podržao je Madura.

Portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin je na Twitteru saopćio da su Erdoan i Maduro razgovarali telefonom.

- Naš je predsjednik nazvao i podržao venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i rekao mu: Moj brate, Maduro! Glavu gore, mi stojimo uz tebe! - naveo je Kalin.

Čak su i vlasti Rusije optužile zapadne zemlje za miješanje u unutrašnje poslove Venecuele. U reakciji iz Moskve se navodi kako je progresivno ponašanje Zapada prijetnja međunarodnom poretku.

I predsjednik Bolivije Evo Morales podržao je Madura.

- Izražavamo našu solidarnost s narodom Venecuele i našim bratom Madurom u ovim odlučujućim trenucima kada kandže imperijalizma pokušavaju smrtno raniti demokratiju i samoopredjeljenje naroda Južne Amerike - napisao je Morales na Twitter.

Vojska ostaje na Madurovoj strani

Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino saopćio je da će vojska ostati lojalna Maduru, kazavši da očaj i netolerancija napadaju mir nacije.

- Mi, vojnici domovine, ne prihvatamo predsjednika nametnutog u sjeni opskurnih interesa - istaknuo je venecuelanski ministar odbrane.

Maduro krivi SAD

Maduro je, usljed masovnih protesta i podrške SAD Gvajdu, optužio Vašington za orkestriranje državnog udara protiv njegove administracije i pozvao na "totalnu reviziju" odnosa sa SAD.

Maduro tvrdi da je američka administracija preko Pensa "izdala naređenja da se izvrši udar iz te fašističke države, što je neviđeno u historiji dvjestogodišnjih odnosa SAD i Venecuele".

Potom je naredio ministru vanjskih poslova Horheu Arezi (Jorge Arreaza) da počne "totalnu reviziju odnosa" s Vašingtonom, koji je ranije usvojio sankcije protiv najviših zvaničnika Venecuele.

Protjerivanje američkih diplomata

Protjerao je i dvojicu najviših američkih diplomatskih predstavnika, otpravnika poslova Toda Robinsona (Todd) i diplomatu Brajana Naranja (Brian Naranj), optuživši ih za vojnu zavjeru.

- Proglašavam personom non grata otpravnika poslova Sjedinjenih Američkih Država i objavljujem njegov odlazak u roku od sljedećih 48 sati - rekao je Maduro.

Stejt department odbacio je Madurove "lažne optužbe" protiv dvojice diplomata.

Majk Pompeo kazao je da Maduro nije ovlašten protjerivati američke diplomate te da SAD ne priznaju Madurov režim kao vladu Venecuele.

Venecuela je ove sedmice ušla u možda svoj najopasniji period u novijoj historiji. Iako iza Gvajda stoje neke od vodećih svjetskih sila, kao što su SAD, Kanada, Francuska, opozicija ipak i dalje nema kontrolu nad državnim funkcijama.

U haosu koji je zadesio i vladu i stanovnike situacija se može promijeniti u danu, a upravo bi ta kontrola nad državnim funkcijama, odnosno vojskom i policijom, mogla biti presudna.

Hoće li Venecuela nakon sukoba koji su zadesili ovu državu u posljednjih nekoliko mjeseci, a koji su eskalirali ove sedmice, postati novo poprište velikih sila, ostaje da se vidi.