Vojna operacija u Siriji koju su povele Sjedinjene Američke Države, uz podršku Velike Britanije i Francuske, bila je limitirana, kratka i oštra intervencija protiv meta koje su navodno povezane s hemijskim oružjem. 

Zvaničnici poručuju da daljnji napadi nisu u planu ako sirijski predsjednik Bašar el-Asad ne izvrši nove hemijske napade u budućnosti.

Prema pisanju "Guardiana", iako je proteklih dana bilo najava da bi udari mogli započeti treći svjetski rat, ta opcija nije bila ni blizu. Ipak, zapadni zvaničnici ističu da je napad jači od prošlogodišnjeg, kada je sa 59 raketa uništeno 20 posto sirijske avijacije.

Subotnji napad bio je duplo većeg obima, a upotrijebljeni su i avioni. Gađane su aviobaze, istraživački centar i skladišta u kojima su pripremana hemijska oružja. 

List piše da je glavni cilj, osim upozorenja Asadu, bio i da se što je više moguće izbjegnu pozicije ruske i iranske vojske, kako se sukob ne bi rasplamsao.

Uprkos retorici Moskve, da će odgovoriti na napad, Rusija, kao i SAD, želi izbjeći direktan konflikt, dijelom zato što je u gotovo svakom segmentu, osim nuklearnom, brojno nadjačana u odnosu na Ameriku. 

SAD za vojsku izdvajaju 550 milijardi dolara godišnje u odnosu na ruskih 70 milijardi, a u odnosu na 20 američkih nosača aviona, Moskva raspolaže samo jednim. Ukoliko Rusija pokuša odmazdu, to bi prije moglo biti kroz neki vid cyber-rata, prije nego otvorenog sukoba, piše "Guardian".

Ipak, da bi se izbjegao sukob, SAD su na vrijeme obavijestile Rusiju o napadu. Cilj Amerike, kako je Tramp najavio prije navodnog hemijskog incidenta u Dumi, je da napusti Siriju čim "Islamska država" bude potpuno poražena. Ovaj napad ne mijenja taj stav, a nije izveden ni s ciljem promjene režima. 

- Asad može biti zadovoljan ishodom udara koji je, sva je prilika, pričinio manju štetu od prošlogodišnjeg. U današnjem udaru nije bilo žrtava, a sirijski mediji javljaju da su tri osobe povrijeđene u Homsu. Udarom su zadovoljne i saveznice, SAD, Britanija i Francuska, koje su izbjegle sofistificiranu rusku zračnu odbranu.

Također su izbjegli i sirijski PVO, koji je, navodno, u februaru oborio izraelski avion", piše "Guardian".

Drugi rizik je da su rakete koje su pogodile hemijsko oružje mogle raspršiti otrov. Međutim, britanski stručnjaci rekli su da je rizik minimalan. Kako su rekli, hemijska oružja bi prije bila raznesena nego disperzirana.

- Ipak, najveći rizik bi bio pogađanje ruskih ili iranskih vojnika, ili greška koja bi dovela do civilnih žrtava. Iako SAD i Velika Britanija tvrde da su rakete danas mnogo preciznije i pametnije, greške se dešavaju. Tokom rata u Iraku 1991. godine pogođeno je sklonište el-Amirijah u Bagdadu, kada je ubijeno više od 400 civila. Također, 1999. godine tokom bombardiranja Jugoslavije, NATO avijacija je pogodila Ambasadu Kine u Beogradu, kada su poginula trojica kineskih novinara. Da bi izbjegli da pogode Ruse, Irance ili civile SAD, Velika Britanija i Francuska su se odlučile gađati mete za koje su vjerovali da su dovoljno udaljene. Špekulacije da je svijet na ivici svjetskog rata, vjerovatno će se pokazati kao neosnovane - zaključuje britanski list.