Sve više građana Njemačke nabavlja takozvani "mali oružani list", odnosno dokument kojim u džepu mogu u javnosti sa sobom nositi papreni sprej ili zračno oružje s kojim se mogu ispaliti patrone s plinovima. Takvi meci ispaljeni iz neposredne blizine mogu imati čak smrtonosne posljedice.
Enormno je porastao broj Nijemaca koji su nabavili takav oružani list, a posebno u posljednje dvije godine. U januaru 2016. godine skoro 301.000 ljudi posjedovalo je taj dokument, u decembru 2017. bilo ih je više od 557.000.
Osjećaju se nesigurno
Prema rezultatima jedne ankete sa početka 2017. godine ukupno 23 posto Nijemaca osjećalo se "prilično nesigurno“. U usporedbi s dvije prethodne godine se 32 posto osjećalo "manje sigurnima".
Da se nije puno promijenilo - to bi zapravo trebao biti dojam većine Nijemaca, pretpostavlja Dina Hamlšajm-Doš (Hummelsheim-Doß), sociologinja i znanstvena suradnica u kriminološkom odjelu Max-Planck-instituta za međunarodno kazneno pravo u Freiburgu.
- Kad je riječ o nasilju, samo se jedan mali dio Nijemaca osjeća se osobno ugroženim u svakodnevici. Međutim, dosad gotovo da ne postoje znanstvena longitudinalna istraživanja. Posljednje istraživanje upućuje na to da je opći osjećaj nesigurnosti u Njemačkoj od 2014. blago porastao – kazala je sociologinja Dina Hamlšajm-Doš u razgovoru za Deutsche Welle.
Mogu li građani objektivno procjenjivati?
Vremenski period u kojem je interes za nabavljanje malog oružanog lista porastao poklapa se prilično tačno s onim periodom u kojem je Njemačka otvorila svoje granice za migrante i izbjeglice.
Da postoji povezanost između ta dva fenomena proizlazi i iz ankete Infratest dimapa.
Na pitanje koje grupe se najviše boje, gotovo jedna trećina je odgovorila "stranci i izbjeglice".
Druga po veličini grupa "neonacisti i desničari" se s 13 posto nalazila znatno iza prve.
Ipak, ostaje otvoreno kako se doseljavanje odražava na osjećaj sigurnosti građana, kaže Hamlšajm-Doš.
Više oružja - više sigurnosti?
Nijemci se, dakle, naoružavaju. Ali garantira li to oružje njegovim vlasnicima veću sigurnost?
Ne, objasnio je kriminolog i pravnik Artur Krojcer (Arthur Kreuzer) u julu 2017. tokom jednog izlaganja na Njemačkom policijskom fakultetu:
- U ekstremnim psihičkim stanjima mnogi posežu za oružjem i pucaju na sebe ili druge. Kad to oružje ne bi bilo nadohvat ruke, do nekih spontanih samoubistava ili ubistava ne bi došlo – kazao je Krojcer.
Tome treba dodati, kazao je Krojcer, da rastući broj oružja u privatnom vlasništvu truje atmosferu zajedničkog života.
- Oružani mentalitet se širi, nepovjerenje i strahovi rastu, povjerenje u javnu sigurnost nestaje, državni monopol sile se smanjuje - dodaje Krojcer.
