Građani iračkog Kurdistana danas bi trebalo da se izjasne na referendumu o nezvisnosti tog regiona od Iraka.
Kako je izjavio predsjednik Regionalne vlade Kurdistana Masud Barzani, irački Kurdi spremni su da "plate bilo koju cijenu slobode", prenijele su agencije.
Regionalna vlada saopćila je da referendum za cilj ima da autonomnoj teritoriji iračkog Kurdistana osigura legitiman mandat, kako bi postali nezavisni od Bagdada kroz dijalog sa Irakom i okolnim zemljama.
Turska i Iran su zabrinuti da bi referendum mogao da raspali separatističke strasti unutar brojne kurdske populacije u te dvije zemlje.
Iranska Revolucionarna garda počela je vojne vježbe u kurdskom regionu, u blizini granice sa Irakom, a na sajtu iranske garde nije navedeno koliko dugo će vježbe trajati, osim što stoji da u vježbama učestvuju vazduhoplovne i raketne jedinice.
Turski parlament je na vanrednoj sjednici obnovio mandat koji vojsci dozvoljava da interveniše u Iraku i Siriji.
Turski zvaničnici su u više navrata upozorili polu-autonomnu regionalnu vladu Kurdistana u Iraku da odustane od referenduma za nezavisnost.
Turski ministar odbrane Turske Nuretin Šanikli uporedio je referendum sa "ciglom", koja ukoliko se izvuče može srušiti "strukturu izgrađenu od delikatnih i krkih balansa", upozorivši da bi konflikt koji bi nastao zbog referenduma mogao biti globalan.
Premijer Turske Binali Jiljdirim nazvao je referendum greškom i avanturom, rekavši da će Turska prije svega preuzeti političke, diplomatske i ekonomske mjere u skladu sa "dešavanjima na terenu", dok je i vojna operacija, takođe, opcija, prenosi B92.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija izrazilo je u saopstenju zabrinutost zbog mogućeg destabilizujućeg uticaja referenduma, Sjedinjene Američke Države su osudile referendum, dok je američka abasada u Iraku pozvale građane SAD da ne putuju u to područje zbog eventualnih nemira, koji bi mogli da izbiju tokom referenduma.Rusija je potvrdila konstantnu podršku jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Iraka.
Referendum će biti kulminacija vijekovne borbe Kurda za saoopredjeljenje, navode agencije.Poslije pada Otomanskog carstva 1916. godine, Kurdi su postali najveća etnička zajednica bez sopstvene države.
Područje na kojem živi oko 30 miliona Kurda podijeljeno je među Irakom, Iranom, Turskom i Sirijom.
Kurdi su doživjeli strašnu sudbinu u vrijeme bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina, koji je 16. marta 1988. godine izveo napad otrovnim gasom na Halabdžu, poznat i kao "krvavi petak", tokom posljednjih dana Iransko-iračkog rata.
U napadu je ubijeno oko 5.000 ljudi, a povrijeđeno oko 11.000, uglavnom civila.
