Masud Akil bio je zarobljenik Islamske države u Siriji. Poslije bijega u Njemačku, ovaj Kurd shvatio je da u toj, ali i drugim evropskim zemljama ima terorista, pa je počeo da ih progoni.

Njegovi prsti lete preko tastature laptop-računara, hard disk pun je informacija o mogućim teroristima Islamske države.

Radikalni stavovi

Masud Akil traži snimke Facebook profila koje je napravio dok je jedan osumnjičeni pomagač Islamske države, neposredno poslije svog bijega u Evropu, još relativno otvoreno pisao o svojim radikalnim stavovima.

Danas je profil čovjeka kojeg je upoznao još u Siriji - nedostupan.

- Ne biste vjerovali koliko su mnogi od njih u početku bili otvoreni - kaže ovaj 24-godišnji Kurd.

On je kao izbjeglica preko balkanske rute došao u Njemačku i morao da ustanovi da je takozvana Islamska država već bila tu - a sa njom i saborci njegovih najgorih mučitelja.

Jer, 2014. i 2015. godine, on je bio zatočenik islamista u šest zatvora u Siriji. Otet je na jednom putu, zajedno sa svojim kolegom Farhadom. Taj put se tada nije nalazio pod kontrolom Islamske države, što znači da su se teroristi bili usudili da prodru daleko van "svoje" teritorije - u područje Rojave na sjeverozapadu Sirije, koje se nalazilo pod kontrolom kurdskih jedinica.

Mnogo toga govori u prilog pretpostavci da je neko dojavio islamistima da će tim putem da se provezu dva kurdska novinara. Jer, Masud i njegov partner Farhad Hamo nisu bili baš nepoznati. Oni su gotovo 20 mjeseci neprestano izvještavali s kurdskih područja za svoju televiziju. Kurdsko vođstvo u Rojavi je uspjelo da unekoliko stabilizuje teritoriju i da se etablira kao najvažniji protivnik Islamske države. Između ostalog i zato što su u zaleđini imali pomagače - Radničku partiju Kurdistana (PKK) u Turskoj.

Javna je tajna da su turski Kurdi kao prvi poslali oružje svojoj braći u Siriji. Danas su borci "Jedinica za narodnu odbranu" (YPG) dio zapadne antiterorističke alijanse pod vodstvom SAD.

A njihovo poznavanje razvoja Islamske države zlata vrijedi - islamisti su stalno vrbovali nove borce, ili, kako kaže Masud Akil: "Ljude koji su živjeli u pustinji, bez škole. Sirijska vlada je takve uvijek ignorisala. Tako su ti ljudi živjeli bez ikakve osnove za normalan život; takvi ljudi prihvataju saku radikalnu misao. Islamska države je to znala i namjerno se okomila na njih".

Nevjerni Kurd

Tako se Akil sa svojim partnerom Farhadom Hamom našao u zatvoru islamista.

- Ispitivali su me i mučili. Tukli sume po nogama, po leđima. Udarali me po licu, vukli za kosu i vikali da sam nevjerni Kurd i da sve Kurde treba pobiti - rekao je Akil.

Dok je bio u zatvoru, neki špijuni Islamske države koji su se nalazili među zatvorenicima su pričali o svojim zlodjelima, pominjući razne detalje kojih se Masud sjeća i danas.

- Jedan dio mojih izvora je ono što sam sam čuo u zatvoru - od pripadnika Islamske države i civila koji su poznavali mnoge pripadnike Islamske države. Te informacije su mi pomogle da nađem neke osumnjičene, potencijalne teroriste, koji su 2015. i 2016. pobjegli u Njemačku - poručuje.

Masud je u zatvorima Islamske države preživio 260 dana da bi na kraju bio oslobođen u jednoj razmjeni zarobljenika, a poslije toga pobjegao je u Njemačku.

Iz Sirije je sa sobom donio i precizne informacije, toliko precizne, da i stručnjaci kao što je psihoterapeut Jan Kizilhan smatraju da su njegovi izvještaji vrlo kredibilni.

Kizilhan je profesor u Baden-Virtembergu i stara se o kurdsko-jezidskim ženama koje su se iščupale iz zarobljeništva Islamske države i sada žive kao izbjeglice u jugozapadnoj Njemačkoj.

I zaista, ono što policiji mogu da prenesu izbjeglice danas se vrlo ozbiljno shvata. Federalni ured za borbu protiv kriminala ne želi da komentariše pojedinačne slučajeve.

Njemačke vlasti su tek sada shvatile koliko je važno znanje stotina hiljada sirijskih izbjeglica koje su 2015. došle u Njemačku - preko balkanske rute.