Uz ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a, Švedska se pridružila Francuskoj i Egiptu, koje po hitnom postupku žele raspravljati o situaciji u Jerusalemu, povodom krvavog nasilja od 14.jula u haremu džamije Al-Aksa, ali ii posljednjih žrtava koje su se, očito zbog toga dogodile u regionu.

Uznemirujući prizori

U pozivu za sjednicu se navodi da se radi o riziku uznemirujuće sigurnosne eskalacije, posebno nakon prošlog petka, kada su pale nove žrtve u Jerusalemu, ali i na Zapadnoj obali gdje također žive. Palestinci i Jevreji.

Ukupno šest ljudi je ubijeno prošlog petka, nakon što su Izraelci postavili metalne detektore na ulazu u Al-Aksu, u nasilju koje se munjevito proširilo van Jerusalema. Arapi su ubili troje Izraelaca na Zapadnoj obali u naselju “Halamish”, samo nekoliko sati nakon što je troje Palestinaca ubijeno u sukobima sa izraelskim sigurnosnim snagama oko Al-Akse.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas prekinuo je službenu posjeti Kini, nakon nemilih prizora onoga što zapadni mediji opisuju kao novu “spiral nasilja” u Jerusalemu i šire. Abbas je rekao da zamrzava sve odnose sa Izraelom dok vlada u Tel Avivu ne ukine nove mjere za Al-Aksa hram u Jerusalemu. No, još nema nagovještaja da će se to dogoditi.

UN nemoćan i zabrinut

Vijeće sigurnosti želi čuti nove detalje i “iz prve ruke” saznati sve od specijalnog koordinatora Ujedinjenih naroda za tu oblast, Nikole Mladenova. Sa ovim iskusnim bugarskim diplomatom, želi se, kako je rečeno razmotrit mogućnost kako realizirati i poziv glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa za “deskalacijom”.

“Nadamo se da će zemlje članice Vijeća sigurnosti poslati jasnu poruku svim učesnicima u sukobu da spuste tenzije, prihvate uzdržanost od i rade zajedno da obeshrabre nasilje”, rekao je ambasador Švedske u UN-u Carl Skau, koji u UN-u, važi kao glas razuma, posebno jer Sockholm kao i većina evropskih zemalja pokazuju objektivnu neutralnost u ovom sukobu.

Burna historija

Džamija Al-Aksa predstavlja hram koju svojim svetim mjestom smatraju sve tri konfesije, islam, hričanstvo i judaizam, Jerusalem ima specijalni status koji mu je garantovan od strane UN-a još od 1947.godine, ali ostaje mjesto otvorenog političkog sukoba, koje prati često nasilje s ljudskim žrtvama, jer Izrael ga smatra svojom prijestolnicom, a Arapi, poglavito Palestinci žele da Istočni Jerusalem bude budući glavni grad njihove države.

Amerikanci često nagovještavaju, što posebno važi za Trumpovu administraciju, da će premjestiti svoju ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalem, ali odugovlače s tim potezom svjesno geopolitičkih ii drugih sigurnsnih posljedica u region i šire. Rusi su nedavno opet snažno reafirmirali da Jerusalem žele vidjeti i kao palestinsku prijestolnicu.

Rusija: Jerusalem je palestinski

Naime, 6.aprila ove godine, Moskva se službeno oglasila izdajući priopćenje ruskog ministarstva vanjskih poslova: “Mi obnavljamo našu posvećenost principima koje je za palestinsko-izraelski dogovor odobrio UN. A koji uključuju status Istočnog Jerusalema kao glavnog grada buduće palestinske države”.