Nakon hakiranja Demokratske stranke u SAD, vlade su na oprezu zbog potencijalnih sličnih napada u nastupajućem periodu. Masovno ukradeni glasovi izgleda da će postati neizbježan dio modernih izbora, piše ugledni The Guardian u svojoj analizi uoči drugog kruga izbora u Francuskoj.
Nakon hakiranja Demokratske stranke na američkim izborima 2016. godine, i nakon što je WikiLeaks objavio 20.000 ukradenih mailova, Vlade Francuske i Njemačke potpuno su spremne na takve moguće napade tokom njihovih izbora.
Ofanzivni voz
Snažan udar je već nastupio. Naime, u petak navečer stiglo je na desetine hiljada internih mailova i drugih dokumenata protiv kampanje za Francuskog predsjedničkog favorita Emmanuela Macrona, te su pušteni na internet društvene mreže.
Francuski ambasador u Washingtonu, Gerard Araud, koji je prisustvovao napadu na kampanju Hillary Clinton tokom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, komentarisao je ovakav napad na Macrona.
- Ovo je bilo za očekivati. Posljednji ofanzivni voz koji ide u korist kandidata kojeg preferira Vlada – kazao je Araud na Twitteru, a komentar je vrlo brzo obrisan.
Kandidat za kojeg misli da ga Vlada preferira je Marine Le Pen i za to su najviše zaslužne strane Vlade u Moskvi.
- Još uvijek nema dokaza da je ovaj napad na Macrona djelo Moskve, ali način i motiv su zaista slični i logični – kazao je Araud.
Iako izvor proslijeđenog materijala dolazi pod drugim imenom, EMLEAKS, a kanal za objavljivanje na internetu nije WikiLeaks, nego ima potpuno novi naziv Pastebin, stranica koja omogućava anonimno objavljivanje.
WikiLeaks je objavio da je prekasno da se utiče na glasanje, a sve je napravljeno tako da se uveća neprijateljstvo prema Rusiji.
Dok se ne pokaže drugačije, Rusija će vjerovatno biti glavni osumnjičeni. Američki sručnjaci za sigurnost upozorili su da bi Francuska mogla biti slijedeća, a francuski ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault naročito je upozorio Rusiju da se drži podalje od njihovih glasova.
Macronov tim se žalio da je njegova kampanja na meti još od januara i oni su okrivili Moskvu.
Rusija je jasno stavila doznanja da su na strani Le Pen, što bi moglo oslabiti jedinstvo NATO i EU. Vlada je podržala novinare u Moskvi koji su omaložavali Macrona u proteklih nekoliko dana.
Prije ili kasnije
Kako govori Araud ključna razlika u napadu na Macrona jeste što je napad uslijedio u posljednji čas, što će vjerovatno i biti rezultat predsjedničkih izbora francuskog sistema.
Napad je uslijedio neposredno pred drugi krug predsjedničkih izbora, a koji se trebaju održati u nedjelju. Kako Službe sigurnosti i Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu mogle otkriti porijeklo hakiranja, ostavili su da takav materijal cirkuliše društvenim mrežama sve do konačnog glasanja.
Desničarske strane u Francuskoj i dalje pokušavaju promovirati lažnu priču o tome da Macron posjeduje tajni offshore bankovni račun.
Međutim, prvobitni cilj ruskog uplitanja u američke izbore, jeste da oslabi predsjedničkog kandidata. Čak i ako ovaj udar ne smakne Macrona s vlasti, ko go da stoji iza toga prije ili kasnije bi to mogao učiniti.
