Evropljani godišnje troše najmanje 30 milijardi eura na droge na maloprodajnom nivou, što tržište droga čini glavnim izvorom prihoda za organizirane kriminalne grupe u Evropskoj uniji.
BALKANSKA RUTA
BiH je postala pogodno tlo za sve vrste kriminala, pa tako i za trgovinu teškim drogama, kaže inspektor Mićo Letić
Letić: Porozne granice. Avaz
Evropljani godišnje troše najmanje 30 milijardi eura na droge na maloprodajnom nivou, što tržište droga čini glavnim izvorom prihoda za organizirane kriminalne grupe u Evropskoj uniji.
Ova brojka navedena je u Izvještaju Evropske unije o prometu droga za 2019. godinu, koji su objavili agencija Evropski centar za praćenje droga i Europol.
U izvještaju objavljenom 27. novembra navodi se da se otprilike dvije petine od ukupnog broja (39 posto) troši na kanabis, 31 posto na kokain, 25 posto na heroin i pet posto na amfetamine i MDMA (ekstazi).
Ističe se da je region zapadnog Balkana ključna tranzitna regija za drogu i prekursore koji idu ka EU. Između ostalog, u izvještaju se spominje i Bosna i Hercegovina, koja predstavlja dio balkanske rute za trgovinu heroinom.
- Put od Afganistana preko Irana, Turske i Balkana predstavlja najkraću udaljenost i najviše direktan kopneni put do evropskih tržišta. To je i dalje ključni koridor za trgovinu heroinom u EU te za ostale droge i anhidrid sirćetne kiseline u drugom smjeru - navodi se u izvještaju.
Kriminalci heroin iz Turske isporučuju u tri pravca balkanske rute. Južni pravac ide kroz Grčku, Albaniju ili Italiju, koristeći pomorski i kopneni prijevoz.
Grafika balkanske rute heroina. Europol
Centralni pravac prolazi kroz Bugarsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, pa u Italiju ili Austriju. Trgovina heronim ovim pravcem obavlja se kopnenim putem.
Sjeverni pravac vodi iz Bugarske i Rumunije u Mađarsku, Austriju, Češku, Poljsku i Njemačku.
U nekim slučajevima heroin se privremeno čuva u skladištima na području Balkana prije transporta prema zemljama EU. Iran je sve značajnije središte trgovine velikom količinom heroina iz Afganistana i Pakistana do EU, preko Turske, duž balkanske rute, koristeći putnički prijevoz.
Mićo Letić , inspektor MUP-a Kantona Sarajevo u penziji, ističe da su sigurnosne agencije u našoj zemlji još na nivou kanabisa i ekstazija i ostalih barbiturata koji su prisutni.
- Međutim, ključno je ono što sam ja davno rekao, da je BiH jedna od tranzitnih ruta trgovine drogom i, naravno, najžalosnije i najpogubnije je što postaje i destinacija. Da je BiH pogodno tlo za sve oblike kriminaliteta, tako i konzumiranje i destinacija veoma teških opojnih sredstava koja su još prisutna, poput heroina. Znači, postali smo destinacija, a poodavno smo mi tranzitna ruta zbog poroznosti graničnih prijelaza. Dobro je poznato da mimo graničnih prijelaza prolazi visokotarifna roba, a da ne govorima o narkotičkim sredstvima - napominje Letić.
Uobičajeni način transporta za krijumčarenje heroina balkanskom rutom i dalje su skrivanje u autobusima, automobilima i posebno kamionima. Međutim, na ovoj ruti sve je veća upotreba kontejnera za sve vidove prijevoza droge, uključujući i brodom preko Sredozemnog mora. To omogućava prijevoz većih količina heroina.
U VEČERNJIM SASTIMA
U KRUGU NAJBLIŽIH
RAZLIČITI AFINITETI
ODREĐENO MU ZADRŽAVANJE