U međunarodnom prometu narkotika Bosna i Hercegovina i dalje je, uglavnom, ostala tranzitna zemlja, preko koje se odvija krijumčarenje droga ka zapadnim zemljama. No, kako upozoravaju stručnjaci, šverc preko BiH mogao bi se u nadolazećem periodu pojačati zbog velike zainteresiranosti južnoameričkih kartela za balkansku rutu.

Razlozi za transport droga prema Zapadu leže u dobiti, koja je mnogostruko veća prilikom preprodaje u zemljama Evropske unije, navedeno je u Državnoj strategiji nadzora nad drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe droga u BiH za razdoblje 2018. – 2023. godina.

Kopnena veza

Marko Nicović, bivši šef beogradske policije i član Svjetske asocijacije šefova policija, kazao je za naš list da su južnoamerički karteli premjestili šverc kokaina iz Nigerije, Zapadne obale i Afrike ka Evropi te da su počeli raditi preko hrvatskih, crnogorskih i albanskih luka. Nicović tvrdi da je BiH na udaru, jer je kopnena veza prema Evropi.

- Bolje im je da ovdje podmite carinike i policiju, jer policiju i vojsku u Lagosu u Nigeriji plaćaju mnogo više. Bit će žešćih sukoba među kriminalcima i zbog podjele poslova te teritorija. Nedavno sam bio na sastanku u Majamiju, koji je kapija za uvoz kokaina u Sjedinjene Američke Države, i pričali smo o rutama na Balkanu. Složili smo se da će južnoamerički karteli biti sve prisutniji i u Bosni – kaže Nicović.

Prema njegovim riječima, za bh. policijske agencije problem neće biti samo krijumčarenje droge.

- Narkokarteli peru novac, odnosno ubacuju prljavi novac u legalne tokove. To rade kroz ulaganje u privredne projekte, gradnjom benzinskih pumpi, tržnih centara, nekretnina, hotela... Dakle, Bosna će biti jedna od lokacija gdje će južnoamerički karteli ići i na tu, ekonomsku relaciju – pojašnjava Nicović.

Prema njegovim riječima, za razliku od kokaina, heroin ide iz takozvanog zlatnog polumjeseca - Irana, Afganistana, Pakistana. Heroin ide dalje preko Turske i Bugarske. Jedan krak ide prema Kosovu, nerijetko iz Niša u Srbiji prema Kosovu. Drugi krak, kako kaže Nicović, ide preko Sandžaka u BiH. Mnoge autobuske i kamionske rute iz Turske idu preko Srbije i Sandžaka u BiH.

Sintetičke droge

- U BiH se na taj način ukrštavaju heroinski i kokainski put. Treba reći da tu postoji historijska veza balkanskih zemalja s Turskom. Također tu ima ima i dubokih porodičnih veza u krijumčarskim mrežama koje funkcioniraju još iz doba stare Jugoslavije. Mi smo hapsili vozače turskih autobusa i kamiona, jer su bili veza heroinske mafije, a te su veze ostale i danas – upozorava Nicović.

Ekstazi i spid u zemlje Istočne Evrope uglavnom stižu iz Holandije, a jedan manji dio završava i u BiH. Sintetičke droge često se koriste kao sredstvo plaćanja drugih vrsta droga i zbog toga stižu na područje Balkana, gdje se vrši zamjena za druge vrste opojnih droga, koje se vraćaju u EU.

Vrhunska mašta

Što se tiče načina na koji se vrši šverc narkotika kopnenim putem, Nicović je rekao da krijumčari imaju vrhunsku maštu.

- Krijumčar ne može biti svako i on je najinteligentnija vrsta kriminalaca. Imaju i veću odgovornost, jer kad se dogodi neka akcija i hapšenje, za razliku od drugih kriminalaca, istovremeno gube dvije stvari – i veliku dobit i slobodu. Njima nije teško da kokain, recimo iz Luke Ploče, krijumčare za Sarajevo, Zenicu, Tuzlu, Bihać ili Mostar. Drogu obično kriju u stranicama kamiona i karoserijama vozila – kazao je Nicović.

Smanjena upotreba heroina

Istraživanja su pokazala da su u našoj zemlji ovisnici smanjili upotrebu heroina, ali se više konzumiraju amfetamin i ekstazi. Povećan je i interes za novim sintetičkim drogama. Nicović je naglasio da je BiH osim tranzita drogue interesantna za istrage jer se dio narkotika tu i zadržava.

- Neko mora da zadovolji narkomansku populaciju. U posljednje vrijeme, sintetičke droge sve više dolaze u BiH, jer su deset puta jeftinije od prirodnih droga, a samim tim su interesantnije mladima. Oni nemaju, recimo, 80 eura za gram kokaina, ali će za ekstazi izdvojiti 4 ili 5 eura, kao za neku ulaznicu za koncert u Zetri. Dakle, sintetička droga namijenjena je mladima, jer nisu apsolventi da plate veliku cijenu. Osim toga, sintetičke droge lakše se krijumčare - u pilulama, aspirinima, pastama za brijanje, pastama za zube. Jednostano, teško ih je detektirati – zaključio je Nicović.