USPJESI

BHANSA jedan od najuspješnijih državnih subjekata u BiH: U jednom danu više od 2.200 preleta na bh. nebu

Pod vodstvom direktora Primorca, BHANSA se fokusirala na implementaciju najviših standarda sigurnosti i efikasnost

Davorin Primorc. Fena

Z. K.

23.8.2024

Bosanskohercegovačka agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) je pod vodstvom Davorina Primorca postala jedan od najuspješnijih državnih subjekata u Bosni i Hercegovini, piše narod.ba.

Njeno upravljanje bh. nebom postalo je pravi simbol efikasnosti i profesionalizma. Prošle sedmice BHANSA je oborila rekord u broju preletenih aviona, servisiravši preko 2.200 letova u jednom danu, čime je dodatno potvrdila svoju poziciju u evropskom zračnom prostoru.

Profesionalno upravljanje

Razlog za uspjeh BHANSE leži u profesionalnom upravljanju, stalnim investicijama u modernizaciju sistema i infrastrukture te kontinuiranom obrazovanju i usavršavanju osoblja. Kroz strateško planiranje, BHANSA je uspjela integrirati bosanskohercegovački zračni prostor u evropski sistem zračne plovidbe i stekla veliko povjerenje od EUROCONTROLA- krovne evropske agencije za upravljanje zračnim prostorom.

Pod vodstvom direktora Primorca, BHANSA se fokusirala na implementaciju najviših standarda sigurnosti i efikasnost, te je uvela napredne sisteme kontrole zračnog prometa, poboljšala komunikacijske kapacitete i implementirala sofisticirana softverska rješenja koja omogućuju preciznom sigurno i brzo upravljanje zračnim prometom. Osim tehničkih dostignuća, BHANSA se ističe i po svom doprinosu ekonomskoj održivosti BiH, uzimajući u obzir da upravljanje zračnim prostorom donosi značajne prihode zemlji, a BHANSA kontinuirano uspijeva povećavati promet kroz bh. nebo, privlačeći sve veći broj međunarodih aviokompanija koji se odlučuju koristiti ovaj prostor.

26. juna 2024. godine održan je međunarodni sastanak u Beču povodom završetka Projekta proširenja prostora slobodnog planiranja letenja bez ruta SECSI FRA. Ovaj inovativni projekt obuhvata zračne prostore osam država Evrope, uključujući Austriju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Sloveniju. Također, projekt je u 2024. godini uključio i zračni prostor Italije, poznat kao FRA IT. Realizacijom ovog projekta stvoren je jedan od najvećih zračnih prostora slobodnog planiranja letenja bez ruta u Evropi.

Na sastanku su, uz direktora BHANSA-e g. Davorina Primorca, izvršni direktori Austro Control-a gđa. Elisabeth Landrichter i g. Philipp Piber, direktor Crocontrol-a g. Mario Kunovec-Varga, operativni direktor ENAV-a g. Maurizio Paggetta te direktor SloveniaControl-a g. Srečko Janša predstavili povezivanje između ova dva zračna prostora – SECSI FRA i FRA IT.

Povezivanje SECSI FRA i FRA IT omogućit će kraće letove između SECSI FRA i FRA IT što će doprinijeti optimiziranom i ekološki prihvatljivom zračnom saobraćaju na jugoistoku Evrope. Osim toga, godišnje će smanjiti emisiju oko 30.000 tona CO2 iz zračnog saobraćaja u atmosferu.

Uzimajući u obzir da je prema novom Zakonu o BHANSI predviđeno otvaranje čak stotine novih visokokvalificiranih radnih mjesta kroz otvaranje novih aeordroma, posebno u Bihaću, postaje jasno zašto se iz SDA i DF-a snažno protive usvajanju Zakona, jer tamo gdje do sada upravljali kadrovi Izetbegovića i Komšića ostavljena je samo propast, dugovi i korupcioni skandali.

Rijedak primjer

Može se objetkivno reći, da BHANSA predstavlja jedan od rijetkih primjera u kojem državna institucija uspijeva pratiti evropske standarde, pružajući sigurnu, pouzdanu i efikasnu uslugu.

Dugodoišnji uposlenik BHDCA i avijacijski inžinjer, aktuelni direktor Davorin Primorac svojom vizijom i odlučnim vođenjem pokazuje da čak i u složenim tehnološkim sistemima, poput državne zračne agencije, uspjeh dolazi kao rezultat kontinuiranog ulaganja u ljude, tehnologiju i strategiju, jer sviđalo se nekome u Sarajevu ili ne, ali BHANSA postaje sve relevantniji igrač u evropskoj zračnoj plovidbi, a njen uspjeh je dokaz da BiH može i treba težiti ka vrhunskim standardima u svim oblastima.

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.