Prestati pušiti je tako teško, da mnogi pušači ne uspiju u tome čak i poslije više pokušaja. Studija koju je nedavno sproveo BMJ Open navodi da je broj pokušaj prestanka pušenja puno veći nego što su to stručnjaci ranije smatrali.

Centar za prevenciju bolesti Sjedinjenih Američkih Država (CDC) navodi da je potrebno od 8 do 11 pokušaja, Američko Društvo za borbu protiv raka navodi da prema njihovim saznanjima broj tih pokušaja je između 8 i 10, dok Australsko vijeće za borbu protiv raka kaže da njihove analize pokazuju da se ti brojevi kreću čak između 12 i 14 pokušaja. Studija provedena na Univerzitetu u Torontu navodi da je potrebno oko 30 pokušaja, pa čak više, da pušači izdrži čitavu godinu bez cigarete. U tom slučaju, put ka prestanku je dug i pun prepreka.

„Prestanak pušenja je težak i kompliciran proces, a pušači koriste mnoge metode i pristupe kako bi prestali“, navodi se u studiji Univerziteta u Torontu. „Informacija o tome koliko je pokušaja potrebno prosječnom pušaču prije nego što prestane pušiti je važno jer smo u stanju formirati drugačije narrative o samom procesu odustajanja“, dalje se ističe u istoj studiji.

Obzirom na ove podatke, nije neobično što je broj pušača u svijetu i dalje jako visok, čak preko milijardu, i što zapravo projekcije pokazuje da jako sporo opada. Sve to postavlja pitanje da ako zabrane ne daju efekta, odvikavanje od pušenja još manje, da li postoji neki srednji put, rješenje koje će umanjiti štetu, a dati rezultate? Djeluje da se sa pojavom alternativa, ovaj „srednji put“ otvorio i dao i priliku ne samo onima koji pokušavaju ostaviti cigarete, već i onima koji to ne žele, da imaju alternativu. Da ta alternativa nije isto što i potpuni prestanak pušenja potpuno je jasno, ali sada već brojne naučne studije pokazuju da ukoliko su te alternative provjerene i zasnovane na nauci, one jesu bolja opcija od nastavka pušenja. To je na neki način prošlog ljeta potvrdila i Američka agencija za hranu i lijekove, kada je jedan od proizvoda koji predstavljaju alternativu pušenju, IQOS, deklarisala kao „duhanski proizvod manjeg rizika“.

Za smanjenje broja pušača potrebna je saradnja

Eksperti ukazuju na to da ako regulatori zaista imaju kao glavni cilj smanjenje broja pušača, to se treba postići i uvođenjem ili otvaranjem ka konceptu „smanjenja štete“ što pomenute alternative upravo predstavlaju. Oni pritom naglašavaju da je neophodno osigurati da manje štetne alternative budu dostupne, pristupačne i sigurne.

Da ovakav pristup i dijalog o alternativama i zaista imaju efekta u smanjenu broja pušača potvrdio je nedavno i izvještaj Instituta za javno zdravlje u Velikoj Britaniji koji ukazuje da su elektronski uređaji koji sadrže nikotin zapravo najefikasnije sredstvo za odvikavanje od pušenja u ovoj zemlji.

Podaci su pokazali da je upotreba ovih uređaja, kao dio terapije odvikavanja od pušenja, tokom prethodne dvije godine imala jednu od najviših stopa uspješnosti u prestanku pušenja, koja se kreće između 59,7 u 2019. godini, odnosno i do 74 odsto tokom prošle godine. Procjenjuje se da se u odvikavanju od pušenja čak 27,2 odsto ispitanika opredijelilo za elektronske nikotinske proizvode, takozvani vaping.

Istraživači britanskog Instituta za javno zdravlje pokazuju i zabrinutost zbog toga što "ispitanici pogrešno tumače relativni rizik koji nose ovi uređaji u poređenju s cigaretama koje sagorijevaju duhan".

Šta je zapravo u osnovi alternativa zbog čega su one bolja opcija ili „srednji put“?

Iako ni alternative nisu skroz bez rizika, već samo smanjenje štete, jer one u svojoj osnovi i dalje imaju nikotin koji je adiktivan, ono što ih čini tim „srednjim putem“ i dijelom rješenja je što one, bilo da je riječ o vaping uređajima ili tehnologiji nesagorijevanja duhana, eliminiraju proces gorenja. Samim izostankom procesa gorenja izbjegava se sagorijevanje, karakteristično za tradicionalne cigarete i samim tim eliminira veliki broj štetnih materija koje nastaju iz duhanskog dima.

Obzirom na podatke o broju pokušaja ostavljanja cigareta, koji su nerijetko na kraju neuspješni, kao i na činjenicu da je duhanski dim u osnovi bolesti izazvanih pušenjem, nije nimalo neobično što „srednji put” oličen u nikotinskim i bezdimnm alternativama dobija sve više prostora za diskusiju, ali i podršku naučne zajednice.