Ambasador Njemačke u BiH Tomas Fičen (Thomas Fitschen) i Fransoa Delmas (Francois), francuski ambasador u BiH, napisali su zajedničku kolumnu povodom godišnjice Jelisejskog sporazuma, koji je bio prekretnica u poslijeratnoj Evropi.
Jelisejski sporazum koji su 22. januara 1963. godine potpisali njemački kancelar Konrad Adenauer i francuski predsjednik Šarl de Gol (Charles de Gaulle) bio je historijska prekretnica u poslijeratnoj Evropi. On je otvorio put dotad nezapamćenoj eri mira, prijateljstva i saradnje između dva naroda koji su iza sebe imali dugu povijest krvavih ratova i zakletog neprijateljstva. Pouke iz Jelisejskog sporazuma su danas značajno prisutne u BiH i jugoistočnoj Evropi, u zemlji i regiji prožetoj svojom sopstvenom historijom podjela, patnji i rata.
Mostovi kroz historiju
Put kojim su krenule Francuska i Njemačka privlači posebnu pažnju u ovoj 2025. godini, koja se odlikuje značajnim godišnjicama koje ukazuju na krhki karakter mira i dugi put do stabilnosti.
Kraj Drugog svjetskog rata i nacistička vladavina terora prije 80 godina označili su početak postepene, ali još uvijek ne dovršene promjene u Evropi od kontinenta obilježenog sukobima u ujedinjeni kontinent zasnovan na saradnji, integraciji i kolektivnoj sigurnosti.
30. godišnjica potpisivanja Dejtonsko-pariškog sporazuma podsjeća nas na to da je mir dragocjen i da se mora čuvati. Rasprave oko obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici pokazuju koliko daleko moramo još ići da bismo postigli istinsko pomirenje kroz sjećanje.
Temelj za evropsko jedinstvo
Pouka iz Jelisejskog sporazuma je jasna: trajni mir zahtijeva iskrenu posvećenost pomirenju bivših zaraćenih strana. Njemačka i Francuska su se usudile da se suoče sa izazovima obnove povjerenja, rješavanja istorijskih nepravdi i stvaranja integrativnih institucija.
Dok se ugovor prvenstveno fokusirao na pomirenje naroda i jačanje bilateralnih odnosa između Francuske i Njemačke, on je dao i politički primjer šire primjene za Evropu. [Njegov duh i danas još predstavlja temelj evropske integracije, temelj koji su usvojile druge države članice Evropske unije i usvojit će ga zemlje koje teže pristupanju EU.]
Još jedna od pouka jeste da je pomirenje dinamika koja se mora neprekidno njegovati. Ono ne dođe jednostavno s vremenom, kao da se događa samo od sebe. Niti je to stadij koji se postiže jednom zauvijek i koji se čuva u signaturi ispod nekog teksta.
Implikacije Jelisejskog sporazuma su se stalno razvijale, a naredne generacije su ispunjavale taj tekst životom, prilagođavajući ga stalno izazovima naših današnjih društava i političkih sistema. Zaključivanje Ahenskog sporazuma 2019.godine između predsjednika Makrona i kancelarke Merkel, koji dodatno jača Jelisejski sporazum, svjedoči ne samo izuzetnom uspjehu ovog političkog poduhvata, već i o tome koliko je važno obnavljanje duha pomirenja kroz stvaranje novih oblika saradnje. Ova nastojanja za uspostavljanjem pomirenja i reformi mogu poslužiti Bosni i Hercegovini i cijelom zapadnom Balkanu kao inspiracija na njihovom evropskom putu. Unatoč ključnoj ulozi koju je Dejtonski sporazum odigrao u okončavanju rata, i dalje je neophodno raditi zajedno na ustavnim reformama.
Ove reforme su bitne kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina ispuni evropske standarde za modernu, integrativnu i multietničku demokratiju - demokratiju koja promovira jednakost svih građanki i građana, da bude slobodna od diskriminacije i da utaba put ka prosperitetu.
80 godina od Drugog svjetskog rata: Pouke za danas
Dok su u Bosni i Hercegovini još uvijek vidljive sjene rata, iskustva Francuske i Njemačke, koje su uspjele da prebrode svoju historiju zasnovanu na nasilju kroz dijalog i pomirenje, ali i iskustva drugih zemalja u Evropskoj uniji, uče nas da se trajna stabilnost zasniva na nastavku rada na zacjeljivanju rana iz prošlosti i na jedinstvenoj viziji zajedničke budućnosti, za koju smo uvjereni da je evropska budućnost.
Genocid u Srebrenici: Poziv na pravednost i sjećanje
Genocid u Srebrenici je bolan podsjetnik na posljedice etničke mržnje i netrpeljivosti. Sjećanje na ovu tragediju - zajedno s poukama iz Drugog svjetskog rata - zahtijeva da kao kontinent budemo na oprezu kako bi zaštitili ljudska prava kroz vladavinu prava, sačuvali dostojanstvo svih naroda i spriječili pojavu mržnje, revizionizma i podjela.
Povodom 30. godišnjice genocida moramo odati počast žrtvama Srebrenice, ne samo kao tragedije iz prošlosti, već i kao poziv na djelovanje u sadašnjosti. Suočeni s mržnjom i neizrecivim užasom genocida, tražene su istina, pravednost i pomirenje. Zadatak svakog pojedinačnog političkog lidera u cijeloj zemlji jeste da se pobrine za to da se postignu ova nastojanja u pogledu preuzimanja odgovornosti, pomirenja i ozdravljenja. I to nipošto ne isključuje sjećanje na sve civilne žrtve prošlog stoljeća, koje sve zajedno imaju svoje mjesto u našem zajedničkom sjećanju.
Zaključak: Put prema naprijed
Dok obilježavamo godišnjicu Jelisejskog sporazuma i razmišljamo o predstojećim godišnjicama obilježavanja završetka Drugog svjetskog rata, genocida u Srebrenici i Dejtonsko-pariškog sporazuma, podsjećamo se na to da je mir i krhak i dragocjen. Primjer Francuske i Njemačke, čiji su šefovi država i vlada imali hrabrosti i viziju da predano rade na pomirenju i da mnogo ulažu u mlade ljude kako bi prevazišli bolnu istoriju i izgradili Evropu jedinstva i saradnje, daje nadu svima koji žele bolju budućnost za Bosnu i Hercegovinu i zapadni Balkan.
Jelisejski sporazum nas podsjeća na transformativnu silu, ali i na potrebu pomirenja sjećanja. To je korak prema jedinstvu i povjerenju u srcu evropskog identiteta.
Dajte da poštujemo prošlost, da učimo iz njenih lekcija i da zajedno radimo na budućnosti u kojoj cvjetaju mir, pravednost i saradnja za sve, navode ambasadori Fičen i Delmas u zajedničkoj kolumni.
