Mjera protjerivanja iz države donosi se na osnovu procjena koje se baziraju na informacijama razmijenjenim s partnerskim organizacijama, kaže stručnjak za sigurnost Safet Mušić.

- Koliko su oni stvarna opasnost i za koje područje, koji je povod zašto idu preko BiH, to je stvar analize i istrage. 

Najvjerovatnije je da se oni dovode u vezu s terorističkim aktivnostima, što ne mora značiti da su učestvovali u pojedinim aktima, već postoje informacije da su bili bliski tim krugovima, ili nekim organizacijama koje su proglašene za terorističke – kaže Mušić.

Sama činjenica da takve osobe uđu u BiH ukazuje na potrebu unapređenja sigurnosnog sistema. Mušić ističe potrebu za reformom sigurnosnog sektora, te snažniju saradnju agencija u BiH, jer se njihove aktivnosti po istom predmetu u nekim slučajevima preklapaju.

- Nedostaje nam MUP na državnom nivou, bolja saradnja u operativnom dijelu, a ovo što se odradi, kad govorimo o slučajevima visokog kriminala i terorizma, većinom je zahvaljujući razmjeni informacija s međunarodnim partnerima – dodaje.

Najvećim sigurnosnim izazovima za BiH smatra transnacionalni organizirani kriminal, gdje ubraja i krijumčarenje migranata, oružja i droge, zatim cyber kriminal gdje smo jako ranjivi, a indirektno i rast populističkih politika u regiji i svijetu.