Na današnji dan 1872. godine, puštena je u saobraćaj prva pruga u Bosni i Hercegovini. Bila je to pruga normalnog kolosjeka od Banje Luke do Dobrljina (101,6 km), izgrađena kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima Turske, trebala povezati Carigrad s Bečom.

Nakon Berlinskog kongresa (1878.) Austro-Ugarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu i odmah počela intenzivnu gradnju pruga. Okupacione trupe su gradile pruge na liniji svog prodora u Bosnu, da bi osigurale snabdijevanje trupa.

Već u septembru 1878. godine, započeta je gradnja uzane pruge od Bosanskog Broda do Sarajeva. Desetog dana septembra 1878. godine, u Derventi je osnovana prva direkcija bosanskohercegovačkih željeznica s nazivom "Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica". Osoblje Direkcije sačinjavalo je sedam austrougarskih oficira i vojnih činovnika, 30 civilnih činovnika iz Austro-Ugarske i veći broj drugog osoblja – isključivo stranaca. Domaći radnici su bili pomoćno osoblje.

Iz Rumunije, gdje je završavana pruga uzanog kolosijeka Temišvar - Oršava, prebačene su lokomotive i raspoloživi vagoni, vlasništvo firme "Higel i Sagel" koja je gradila i pruge u Bosni. Ta okolnost je odredila budući karakter bosanskohercegovačkih pruga, a to su bile uzane pruge kolosijeka 0,76 m.

Umro moreplovac Vasko de Gama

1524. - Umro portugalski istraživač i moreplovac Vasko de Gama (Vasco), prvi čovjek koji je morskim putem stigao iz Evrope do Indije (Malabarska obala) i dokazao da se Afrika može oploviti. Naime, on je 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike, zahvaljujući čemu su detaljnije upoznati obrisi afričkog kopna, a Indijski okean uvršten u svjetska mora. Prilikom drugog putovanja u Indiju, 1502., uspostavio je portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg je umro u Indiji.

1798. - Rođen Adam Mickijevič, najveći poljski pisac romantizma, čija djela odlikuje izuzetno bogat i slikovit jezik. U idiličnom epu posvećenom rodnom kraju "Pan Tadeuš" opisao je staru Poljsku koja nestaje. Ostala djela: zbirke pjesama "Balade i romanse", "Krimski soneti", epovi "Gražina", "Konrad Velenrod", drama "Zadušnice", politička brošura "Knjige poljskog naroda i hodočasništva poljskog", ciklus predavanja "Slovenske književnosti".

1818. - Engleski fizičar Džejms Preskot Džul (James Prescott Joule), član Londonskog kraljevskog društva od 1850., rođen je na današnji dan. Od 1841. do 1843. odredio je toplinski ekvivalent električne struje (Džulova toplina), a 1834.-1850. mehanički ekvivalent topline i time dao jedan od dokaza zakona o očuvanju energije. Zajedno s Vilijamom Tomsonom (William Thomson, poslije lord Kelvin) otkrio je, 1852., pojavu koja se naziva Džul-Tomsonov učinak ili efekt. Po njemu je nazvana mjerna jedinica rada, energije i topline džul.

1822. - Rođen engleski pisac i književni kritičar Metju Arnold (Matthew), značajan estetičar, profesor poezije u Oksfordu, koji je s gledišta klasične književnosti žestoko osporavao barbarstvo, filistarstvo i provincijalizam engleske literature 19. vijeka. Djela: zbirke pjesama "Pjesme", "Nove pjesme", eseji "Kultura i anarhija", "Književnost i dogma", "Kritički eseji".

1863. - Umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri (William Makepeace Thackeray), oštar kritičar društva, posebno obožavanja novca i položaja. Djela: romani "Vašar taštine", "Henri Ezmond", "Istorija Pendenisa", "Njukamovi", "Virdžinijanci", satira "Knjiga o snobovima", književne kritike "Engleski humoristi osamnaestog vijeka", historijsko djelo "Četiri Džordža".

Rođen Emanuel Lasker, bivši svjetski šampion u šahu

1868. - Rođen Emanuel Lasker, njemački šahist, matematičar i filozof. Titulu prvaka svijeta u šahu osvojio je 1894. godine i na tronu se zadržao 27 godina.

1871. - Premijera Verdijeve opere "Aida" održana u Kairu, mjestu gdje se i odigrava radnja drame.

1904. - U Londonu, na sceni Teatra Vojvode od Jorka, prvi put izveden komad u kome se pojavio lik Petra Pana.

1905. - Rođen Hauard Hjuz (Howard Hughes), pionir američke avijacije, industrijalac i filmski producent, poznat po postavljanju novih zračnih rekorda i gradnji velikih aviona zbog kojih je dobio Kongresnu medalju časti, te produciranju filmova "Anđeli pakla" i "Odmetnik".

1906. - Emitiran prvi radijski program u svijetu. Sa svoje eksperimentalne radiostanice u Brent Roku, u američkoj državi Masačusets, američki fizičar, inžinjer i pronalazač u oblasti radijske tehnike Redžinald Obri Fesenden (Reginald Aubrey Fessenden) emitirao je program koji su pratili brodski radiooperateri u prečniku od približno 25 kilometara.

1922. - Rođena američka filmska glumica Ava Lavinija Gardner (Lavinia), koja je nesvakidašnjom pojavom izmijenila tip filmske ljepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Filmovi: "Ploveće pozorište", "Snjegovi Kilimandžara", "Sunce se ponovo rađa", "Usamljena zvijezda", "Naga Maja", "Noć iguane", "Pedeset pet dana u Pekingu", "Sudija za vješanje".

1929. - Meri Higins Klark (Mary Higgins Clark), američka književnica, autorica napetih romana, rođena je na današnji dan. Svaka od njene 51 knjige bila je bestseler u Sjedinjenim Državama i raznim evropskim zemljama, a svi njeni romani ostali su u štampi od 2015. godine. Njen debitantski roman „Gdje su djeca?“ objavljen je u rekordnih sedamdeset pet izdanja.

1944. - U Novom Sadu počeo da izlazi dnevnik "Sabad Vajdašag", list mađarske nacionalne manjine u Jugoslaviji, koji je u septembru 1945. preimenovan u "Mađar so".

Rođen Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske

1934. - U Orahovici je rođen Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske u dva mandata, od 2000. do 2010. godine. Početkom 90-ih Mesić je pristupio Hrvatskoj demokratskoj zajednici, a nakon prvih višestranačkih izbora 1990. imenovan je prvim predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Odlukom Sabora Republike Hrvatske, 25. avgusta 1990. postao je član Predsjedništva bivše SFR Jugoslavije. U julu 1991. postao je predsjednik Predsjedništva SFRJ i na tom položaju ostao do decembra 1991. godine. Od septembra 1992. do maja 1994. obnašao je dužnost predsjednika Sabora Republike Hrvatske. Nezadovoljan ukupnom politikom HDZ-a, a naročito politikom prema Bosni i Hercegovini, Mesić je napustio HDZ i osnovao novu političku stranku – Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND). Poslije rascjepa u HND-u, 1997., s većinom članstva ulazi u Hrvatsku narodnu stranku, gdje obnaša dužnost izvršnog dopredsjednika i predsjednika gradske organizacije Zagreba iste stranke. U februaru 2000. izabran je za predsjednika Republike, te ponovo u januaru 2005. godine. Tokom njegovog mandata Republika Hrvatska postala je članica NATO-a.

1971. - Rođen Riki Martin (Ricky), Gramijem i latinskim Gramijem nagrađen portorikanski pop pjevač, koji je slavu stekao kao pjevač latino boy banda „Menudo“, a potom od 1991. godine kao solo-izvođač.

1982. - Umro francuski pisac Luj Aragon (Louis), najprije dadaista, potom nadrealista, koji se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".

1997. - Umro japanski glumac Toširo Mifune (Toshiro), koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave (Kurosawa). Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi prijesto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".

2008. - Preminuo britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca Harold Pinter, koji je bio poznat i kao oštar kritičar britanske i američke vanjske politike. Njegova najznačajnija djela su: "Nastojnik", "Povratak", "Ničija zemlja", "Stara vremena" i "Rođendan". Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2005. godine.

2008. - Umro Semjuel Hantington (Samuel Huntington), američki politolog, politički pisac i harvardski profesor. Postao je poznat po teoriji "Sukoba civilizacija" u posthladnoratovskom svijetu koja sugerira da ratovi u budućnosti neće biti vođeni na osnovi ideologija ili među državama već na temelju blokovske pripadnosti specifičnim kulturama (koje je proizvoljno odredio).

2016. - Preminuo Ričard Parfit (Richard Parfitt), engleski muzičar, gitarist grupe "Status kvo".