Na današnji dan 1921. godine, u Foči je rođen Adil-beg Zulfikarpašić, bosanskohercegovački kulturni mecena, biznismen, vakif, političar i dobročinitelj.

Adil je bio sin veleposjednika Husein-bega Zulfikarpašića, dugogodišnjeg gradonačelnika Foče i Zahide Zulfikarpašić koja je porijeklom iz fočanske plemićke porodice Čengić. Studirao je u Grazu, Beču i Fribourgu, diplomiravši političke nauke i pravo.

Bio je zamjenik ministra trgovine u prvoj poslijeratnoj Vladi Narodne Republike BiH. Godine 1946., emigrirao je iz Bosne i Hercegovine, te postao predsjednik Bošnjačkog liberalnog saveza. Također je bio urednik „Bosanskih pogleda“, koji su izlazili u Beču i Fribourgu od 1960. do 1967. godine.

Bošnjački institut

Zulfikarpašić je, 1988. godine, osnovao Bošnjački institute u Cirihu , koji je nastao kao plod njegovog dugogodišnjeg sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske, književne, novinsko-publicističke, rukopisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zemljama i njihovim narodima.

U Bosnu i Hercegovinu se vratio u martu 1990. godine i zajedno s Alijom Izetbegovićem formirao Stranku demokratske akcije (SDA), čiji je bio potpredsjednik, ali se iste godine u septembru razišao sa SDA i zajedno s Muhamedom Filipovićem osnovao Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO). Bio je osnivač, izdavač i vlasnik sedmičnika “Bosanski pogledi” u Sarajevu (1991.).

Godine 1991., Bošnjački institut je otvorio svoju podružnicu u Sarajevu, a u maju 2001. godine svečano je otvoren moderno i savremeno opremljen Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić u Sarajevu. U tu zgradu su preneseni glavni fondovi iz Bošnjačkog instituta u Cirihu: biblioteka, arhiv i galerija umjetničkih slika.

Preminuo je 21. jula 2008. godine u Sarajevu.

Đovani Domeniko Kasini otkrio Saturnov satelit Reju

1672. - Đovani Domeniko Kasini (Giovanni Domenico Cassini), francuski astronom, matematičar, inžinjer i astrolog italijanskog porijekla, otkrio je Saturnov satelit Reju. Bio je profesor na Bolonjskom univerzitetu i direktor Pariske zvjezdarnice. U matematici su po njemu nazvani krivulja (Kasinijev oval) i identitet (Kssinijev identitet za Fibonačijeve brojeve).

1790. - Rođen francuski orijentalist Žan Fransoa Šampolion (Jean-Francois Champollion), osnivač egiptologije. Šampolion je, 1822. godine, dešifrirao hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mjestu Rešid, utvrdivši da oni nisu samo simboličko nego i fonetsko pismo.

1804. - Francuski pisac Šarl Ogisten Sent-Bev (Charles Augustin de Sainte-Beuve), najistaknutiji predstavnik francuske književne kritike, rođen je na današnji dan. Počeo je romantičarskim pjesmama i romanom "Naslada", ali se potom posvetio isključivo književnoj kritici i historiji. Ostala djela: pjesme "Život, poezija i misli Žozefa Delorma", kritike "Književni portreti", "Por-Roajal", "Razgovori ponedjeljkom".

1810. - Rođen njemački egiptolog Karl Ričard Lepsijus (Richard Lepsius), koga smatraju osnivačem moderne arheologije. Njegove "Egipatske hronologije" utemeljile su naučno izučavanje rane egipatske historije.

1876. - Stevan Aleksić, jedan od najznačajnijih srbijanskih slikara s početka dvadesetog vijeka, rođen je na današnji dan. Poznat je po seriji autoportreta od 1895. do 1922. godine, koji ilustriraju evoluciju njegovog stila i tehnike, a najveća je takva zbirka u Srbiji.

1925. - Rođen Janika Balaž, opjevani vojvođanski tamburaš i muzičar romskog porijekla. Bio je član Velikog tamburaškog orkestra Radio Novog Sada od njegovog osnivanja, 1958. godine. Svirao je prim tamburicu (bisernica), a sa svojim malim tamburaškim sastavom od osam članova nastupao je širom svijeta. Janika je učestvovao u nekoliko dokumentarnih i igranih filmova. Pjesme "Osam tamburaša s Petrovaradina" i "Primaši" njemu su posvećene. Grad Novi Sad je, 12. novembra 1988., u Balaževu čast podigao spomenik na trgu nasuprot Petrovaradinske tvrđave.

Rođen Sead Fetahagić, bh. pisac i novinar

1935. - Rođen Sead Fetahagić, bosanskohercegovački pisac i novinar. Njegova prva knjiga pripovjedaka ”Četvrtak poslije petka”, izdata 1960. godine, unijela je u bosanskohercegovačku literaturu moderan izraz. Slijedili su zbirka priča ”Go čovjek na krečnjaku” (1970) i eksperimentalni roman ”Drugo kraljevstvo smrti” (1990). Pisao je za radio, film i televiziju, a na pozorišnim scenama izvedene su mu komedije ”Kolo oko kaktusa”, ”Znam za jadac”, ”Velika rasprodaja” i ”Kako je počelo”. Preminuo je 28. decembra 2010. godine.

1948. - Šumarski fakultet u Sarajevu počeo s radom. Prvi diplomirani inžinjeri šumarstva u Sarajevu promovirani su 1953. godine, a prvo zvanje doktora nauka stekao je Vitomir Stefanović 1959. godine, odbranivši tezu naslova “Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne”.

1956. - Rođen Dejv Mari (Dave Murray), engleski muzičar i tekstopisac, najpoznatiji kao gitarist hevi metal benda “Iron Maiden”. Utjecao je na mnoge hevi metal gitariste od početka osamdesetih.

2022. - U Zagrebu je od raka pluća, u 60. godini života, preminuo legendarni hrvatski muzičar i pjevač Massimo Savić. Massimo je postao popularan 1980-ih sa svojim bendom "Dorian Gray", a potom je izgradio uspješnu solo karijeru, što je potvrdio dobivanjem pet Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu.