Ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić (SDP) organizirao je druženje s novinarima, gdje je predstavio ono što je Ministarstvo u prethodnom periodu radilo, ali i planove za naredni period.

On se prvo osvrnuo na sektor energije, gdje je naveo usvajanje tri energetska zakona, koji su, kako je kazao, omogućili revoluciju u energetskom sektoru.

- Nakon toga smo morali donijeti i podzakonske akte, a to će biti vrlo brzo završeno u narednom periodu. Najbitnije mi je da prosumeri kao nova kategorija proizvođača i potrošača svoju dobrobit iz ovih zakona koriste. Tu je i zakon o Južnoj interkonekciji BiH-Hrvatska, koji je nedavno usvojen PDPFBiH. Federacija BiH nije imala zakon o gasu, on je usvojen na Vladi FBiH i upućen u parlamentarnu proceduru – pojasnio je Lakić.

Naveo je i na obavezu izdvajanja sredstava za gradove koji imaju termoelektrane, da je to usvojeno nedavno na Vladi FBiH i bit će upućeno u parlamentarnu proceduru.

- Kada je u pitanju međuentitetska saradnja, tu je naša inicijativa za usvajanje državnog zakona o gasu. Ostvarena je saradnja s RS i vjerujem da će biti brzo doneseni ti zakoni – kazao je Lakić.

Zakon o rudarstvu

Što se tiče rudarstva, naveo je da će zakon o rudarstvu biti uskoro u parlamentarnoj proceduri.

- Tu je i zatvaranje Rudnika mrkog uglja Zenica. To je posljedica godina neulaganja, on stvara 20 miliona minusa za nekoliko godina. Žao mi je što se nije ranije usudilo na ovaj korak, jer je ovaj rudnik nanio veliku štetu Elektroprivedi BiH. Nismo imali strateške dokumente u ovom Ministarstvu, nije pametno raditi ad hoc u ovom Ministarstvu, nego treba imati kratkoročne, srednjeročne i dugoročne planove – naveo je.

Smatra da su strateški dokumenti, koji su usvojeni bitni da se zna šta struka kaže o ovim pitanjima.

- Ako dokumenti kažu da se nešto treba obustaviti, mi ćemo o tome obavijestiti javnost i raditi na osnovu dokumenata, a ne dnevne politike. Što se tiče rudnika u Zenici, mi smo 5 miliona za plaće ove godine isplatiti. Možete zamisliti da jedan takav rudnik uvlači Vladu za saniranje i moramo što prije usvojiti zakon o zatvaranju rudnika. Uporedo potrebno je povećati proizvodnju u drugim rudnicima. Rudnici Kreka, Đurđevik i Kakanj su povećali proizvodnju. Zaboravlja se tema geotermalne energije, pitanje je zašto se bježi od teme – rekao je Lakić.

Razvoj lokalnih zajednica

Vezano za Adriatic Metals pojasnio je da su 35 dozvola izdali na vrijeme.

- Kada je u pitanju rudnik Kreka, postoje rudarska mjesta zbog čega se ne mogu razvijati lokalne zajednice. Zašto administrativno zaustavljati razvoj tih gradova ako znamo da nećemo otvarati nove rudnike. Spremamo dvije odluke za uvezivanje staža radnika. Predstoji nam potpisivanje novog kolektivnog ugovora za radnike – naveo je.

U sektoru industrije, pojasnio je da su dodijeljena sredstva za uvezivanje staža kompanija.

- Važno je napomenuti da ćemo u narednom periodu s 18 dokumenata izaći pred Vladu i Parlament FBiH. Cilj nam je da sredstvima Svjetske banke pomognemo zatvaranje rudnika u Zenici, ali i pomognemo rudnik Kreka i Banovići. Polako moramo prelaziti s uglja na obnovljivu energiju. U namjenskoj industriji smo zatekli Zrak i Vitezit u stečaju i TRZ Hadžići blizu stečaja, pokušat ćemo spasiti sve tri firme. U Zraku se redovno dobijaju plaće, nama je cilj da Zrak izađe iz stečaja, a očito je bio cilj da se strovali jer imaju nekretnine, nećemo dozvoliti da se to uradi. U Vitezitu smo imali barut i eksploziv, ali nemamo sada ništa, budućnost je vrlo upitna, pokušat ćemo je spasiti, ali nisam siguran u uspjeh – kazao je.

Poručio da će u namjenskoj industriji ne samo spasiti postojeća preduzeća, nego otvoriti i nova, ali i nove pogone u dijelovima FBiH, gdje ih nema.

- Trenutno se u namjenskoj industriji povećava proizvodnja, broj radnika i naša preduzeća su prvi put nakon 7-8 godina uplatila sredstva dividente u Budžet FBiH. Imali smo toliko posrednika i brokera koji su preuzimali najveći dio zarade, a našim firmama nije ostajalo puno da se razvijamo. Ginex je uduplao proizvodnju, a očekujemo i dodatno povećanje proizvodnje. Razmišljamo o otvaranju fabrika koje će upotpuniti proces u namjenskoj industriji – naveo je.

Stanje u EPBiH

Govorio je i o minusu u Elektroprivedi BiH.

- U januaru 2023. prošla uprava EPBiH je najavila minus od 91 milion KM. Dolazi nakon toga nova uprava, a tada je minus bio 55 miliona KM. Nova uprava napravi revidiran plan i kaže da neće biti 91 milion nego 80 minusa, jer su predvidjeli uštede. Na kraju u revizorskom izvještaju bude 140 miliona minusa. Zbog loše proizvodnje uglja, mi smo morali kupovati električnu energiju, zato nismo htjeli dopustiti da naši rudnici ne rade kako treba. Nekada je EPBiH izvozila električnu energiju, a to 2023. godine nije bio slučaj – pojasnio je.

Dodatnih 35 miliona duga je nastalo na osnovu nerealizovanog ugovora za Blok 7.

- Nemojte kriviti ovu upravu EPBiH, nego govorimo činjenicama. Na kraju se došlo do duga 331 miliona. Ured za reviziju je govorio da rudnici nisu opravdali sredstva koja su dobijali, to se moralo staviti kao dobitak. Nisu oni sahranili EPBiH, nego se uradilo ono što je trebalo devet godina uraditi. 99 miliona dodatnih je nastalo nakon odluke o zatvaranju rudnika u Zenici, jer su ostali dužni EPBiH. Kupovina električne energije, rudnik Zenica, Blok 7, to je čišćenje dokumentacije iz prethodnog perioda – kazao je.

Ne razmišljamo o povećanju cijenu električne energije, jasno je poručio ministar Lakić.

Nakon toga je bilo riječi o Južnoj interkonekciji, odnosno koji su sljedeći koraci.

- Proizvodnja uglja u narednih tri do pet godina mora se povećati, a gas je kao prelazni energent, a dugoročno vjetar i solarna energije. Nama treba gas, nije samo pitanje Južne interkonekcije. Mi smo prije par mjeseci razgovarali s Plinakrom u Zagrebu o svim interkonekcijama, nije samo Južna interkonekcija. Tada smo dobili potvrdu da BH Gas radi s njima, jer je to obostrani interes. U utorak smo razgovarali o južnoj, zapadnoj i sjevernoj interkonekciji, jer bez sve tri nemamo kvalitetnog gasa u BiH. U USK jedva čekaju zapadnu interkonekciju. Sutra idemo u SBK da se i lokalne zajednice uključe u gasifikaciju – rekao je Lakić.

Ojačati kapacitete

Dodao je što se tiče BH Gasa moraju se ojačati kapaciteti da bi mogli nositi sve interkonekcije.

- Mi preko BH Gasa ćemo raditi, a kantoni će biti dužni da naprave distributivne sisteme, zato se sastajemo s kantonima. Da li će to biti javno ili privatno preduzeće, to će odlučiti kantoni – naveo je.

Pojasnio je da su svi projekti zakočeni zbog presuda o državnoj imovini i da očekuju rješenja s državnog nivoa.

- Vezano za NIS, mi držimo sve pod kontrolom mi držimo sve pod kontrolom u FBiH. Naša je informacija da ne bi trebalo biti problema. Vezano za cijene gasa, ona ovisi od nekoliko elemenata, najmanje od nas – kazao je.

- BH Gas u narednom periodu mora locirati dijelove kompanije gdje će se graditi interkonekcije. Moramo stručnjake postaviti u BH Gas, zato su sijedi ljudi oko mene savjetnici, koji razumiju svoj posao, imaju veliko iskustvo u ovoj oblasti.