Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora u martu ove godine i voljeli bismo vidjeti dalji napredak, uključujući usvajanje pregovaračkog okvira i stvarni početak pregovora, poručio je šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka (Luigi Soreca).

On je u intervjuu Srni pozvao bh. političke aktere da nastave s konstruktivnim razgovorima i postignu kompromise za stvaranje političke volje i dinamike za evropski put.

Odgovarajući na pitanje da li je realno da Bosna i Hercegovina otvori prva pregovaračka poglavlja u martu sljedeće godine, rekao je da je mnogo puta u Bosni i Hercegovini viđeno da je napredak moguć kada postoji politička volja.

- Za otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja potrebno je napraviti niz koraka. Prvo, treba usvojiti pregovarački okvir, održati međuvladinu konferenciju, a zatim se provodi skrining koji je potrebno finalizirati prije otvaranja poglavlja. Nažalost, nakon što je u martu dato zeleno svjetlo za pristupne pregovore, mnogo vremena je protraćeno - ocijenio je Soreka.

Napomenuo da je, primjera radi, malo vjerovatno da će ovaj mjesec na Evropskom vijeću, koje predstavlja samit lidera država članica EU, biti usvojen pregovarački okvir.

- Međutim, realno se to može dogoditi na sljedećem Evropskom vijeću u martu ako Bosna i Hercegovina uradi svoj dio posla. Važno je naglasiti da su vrata za članstvo u EU otvorena. Brzi napredak je moguć, ali je na nadležnima u Bosni i Hercegovini da odluče da li će tu priliku iskoristiti ili ne - podsjetio je.

Mišljenja je da je pristupanje Uniji i dalje najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu, a evropski put cilj oko kojeg su saglasni politički akteri širom zemlje.

- Što se tiče EU, proširenje je visoko na listi prioriteta za drugi saziv Evropske komisije na čelu s Ursulom fon der Lajen (Von der Leyen), koja je preuzela dužnost 1. decembra. Imate preduslove za značajan napredak na evropskom putu u narednim godinama ako to budu željele bh. vlasti  ponovio je.

Soreka je konstatirao da EU ne može željeti da joj se Bosna i Hercegovina pridruži više od političkih aktera u samoj Bosni i Hercegovini.

- EU ima okvir zakona i standarda s kojima treba da se uskladi svaka država koja teži članstvu u EU. Taj okvir i zajedničke vrijednosti su ono što drži na okupu raznoliku Uniju od 27 država. Na svom evropskom putu, Bosna i Hercegovina mora dokazati da je spremna preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU - naveo je.

Prema njegovim riječima, prednosti članstva su značajne, a jedna od glavnih prednosti je puni pristup najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu, kao i povoljni uslovi trgovine s državama širom svijeta.

- Kao članica EU sa značajnim utjecajem na globalnoj areni, Bosna i Hercegovina bi mogla koristiti ove vrste mogućnosti. Članstvo će također učiniti bh. demokratske institucije funkcionalnijim, ojačati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, unaprijediti ekološke standarde, dovesti do boljeg obrazovanja i zdravstvene zaštite, itd. - uvjerava.

Istakao je da je s razlogom više od 71 posto ljudi širom Bosne i Hercegovine za Uniju i smatraju Uniju privlačnim mjestom za rad, studiranje i putovanje.

- Želimo poboljšati kvalitet života u Bosni i Hercegovini da bi se manji broj porodica odlučivao na emigraciju, ali i da bi zemlja postala privlačnija destinacija za građane i investitore iz EU. Bosna i Hercegovina baštini industrijsku tradiciju, na koju je ponosna, ima povoljan geografski položaj u srcu Evrope, što bi, ako se osnaži vladavina prava, trebalo privući investicije - smatra Soreka.

Za Bosnu i Hercegovinu je rekao da je nevjerovatno lijepa zemlja, na jedinstvenom tržištu na kojem su zaštićena prava svih građana, te da bi digitalni nomad iz EU, koji radi od kuće, lako mogao izabrati da živi ovdje.

Govoreći o prioritetima za 2025. godinu, naglasio je da su isti kao i uvijek - veća usklađenost sa EU.

- Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora u martu 2024. i voljeli bismo vidjeti dalji napredak u narednoj godini, uključujući usvajanje pregovaračkog okvira i stvarni početak pregovora - poručio je.

Istakao je da je jasno stavljeno doznanja šta se očekuje za usvajanje pregovaračkog okvira, odnosno usvajanje niza zakona koji su na čekanju, a koji će biti usklađeni s evropskim standardima, kao što su zakon o sudovima, sveobuhvatni zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), zakon o zaštiti ličnih podataka i zakon o graničnoj kontroli.

- Osim toga, očekujemo da Bosna i Hercegovina imenuje glavnog pregovarača i pregovarački tim koji će predstavljati Bosnu i Hercegovinu i govoriti jednim glasom uime zemlje. Iako očekujemo veću usklađenost, važno je istaći podsticaje za uspostavljanje bližeg odnosa s EU - naveo je šef Delegacije.

Također je podsjetio da je EU daleko najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine, na koju otpadaju dvije trećine ukupne robne razmjene.

- Nedavno sam bio u Tešnju, gdje sam razgovarao s privrednicima. Kao i u ostatku zemlje, oni se zalažu za veći pristup jedinstvenom evropskom tržištu. Bosna i Hercegovina već uživa mnoge pogodnosti partnerstva s EU, uključujući članstvo u programima vrijednim više milijardi eura, kao što su i Erasmus Plus, Horizon Europe, Creative Europe, EU4Health, Digital Europe - dodao je Soreka, napomenuvši da EU želi produbiti to partnerstvo te da Bosna i Hercegovina koristi sredstva iz Plana rasta.

Ukazao je da Plan rasta ima potencijal da transformiše privrede na Balkanu i nudi mnoge prednosti prije samog pristupanja EU.

- Centralni element Plana rasta je snažnija integracija privreda u regionu s jedinstvenim evropskim tržištem, što će otvoriti ogromne ekonomske mogućnosti. Šest milijardi eura je osigurano kroz Plan rasta za podršku reformama. Princip je da usvajanje ili implementaciju dogovorenih reformi Evropska komisija prati ulaganjem - naveo je Soreka.

Ponovio je da Bosna i Hercegovina može dobiti više od milijardu eura u zamjenu za reforme.

- Međutim, prednosti nisu ograničene samo na investiranje od milijardu eura, reforme će također učiniti Bosnu i Hercegovinu privlačnijom za poslovanje i pokrenuti održivi rast i otvaranje radnih mjesta. To je zaista jedan scenario koji je dobar i za privredu Bosne i Hercegovine i njen evropski put - kazao je.

Žali što se domaći političari nisu uspjeli dogovoriti oko Reformske agende s potrebnim nivoom ambicije da bi u potpunosti iskoristili Plan rasta, što je potencijalno ogromna propuštena prilika.

- Pozivamo nadležne da ubrzo postignu konsenzus kojim će se omogućiti građanima ove države da iskoriste tu jedinstvenu ponudu koju predstavlja Plan rasta - rekao je.

Govoreći o pristupnim pregovorima, kao prvi važan korak je istakao skrining, navodeći da je riječ o zajedničkoj aktivnosti Evropske komisije i zemlje kandidatkinje, u okviru koje se procjenjuje koliko je država pripremljena za članstvo u EU.

- To se radi ispitivanjem usklađenosti države s onim što nazivamo acquis communautaire (pravna stečevina), tj. sa skupom zakona i standarda EU. Svaka oblast politika EU se detaljno procjenjuje. Poseban značaj pridajemo onome što nazivamo "osnovne oblasti", a obuhvata demokratske institucije, vladavinu prava, reformu javne uprave, osnovna prava i borbu protiv korupcije - objasnio je Soreka.

Također je napomenuo da su u pripremi za skrining, bh. institucije već dobile materijale s objašnjenjima.

- No, skrining se tek može uraditi kako treba nakon usvajanja pregovaračkog okvira i nakon što se održi prva međuvladina konferencija između država članica EU i Bosne i Hercegovine, kojom će se formalno otvoriti pristupni pregovori. Bosna i Hercegovina još nije ispunila neophodne uslove za to, kako je prethodno navedeno - ukazao je.

Osim usvajanja reformskih zakona, Soreka je kao jedan od uslova za napredak ka formalnom otvaranju pristupnih pregovora naveo imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima.

- Oni će morati biti u stanju predstavljati državu kao cjelinu i da govore jednim glasom. Potrebno im je osnovno poznavanje i razumijevanje procesa pristupanja EU. Čuli smo da vladajuća koalicija napreduje po ovom pitanju i pozivamo ih da ubrzaju imenovanja - rekao je šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini .

Kao još jedan uslov za dalji napredak je naveo da je neophodno da se usvoji Nacionalni program za usvajanje pravne stečevine, gdje će se navesti koraci koje će se napraviti u cilju usklađivanja sa zakonodavstvom i standardima EU.

Dodaje da je potrebno da Bosna i Hercegovina brzo imenuje koordinatora za IPA fondove, koji će učinkovito koordinirati programiranje i raspolaganje pretpristupnim fondovima EU.

- Sve su to uslovi koji su izvodljivi i koji se mogu brzo realizovati uz politički dogovor. Važno je da Bosna i Hercegovina što prije započne pristupne pregovore jer kao što se vidi iz primjera svih zemalja koje su uspješno završile pristupne pregovore, proces pristupanja EU donosi brojne prednosti koje unapređuju kvalitet života građana - zaključio je Soreka.