Klinički centar Univerziteta u Sarajevu već godinu nema generalnog direktora. Bivši v.d. direktor ove ustanove Alen Pilav je reagirao na nedavne izjave o KCUS-u s fokusom na advokata Ismeta Gavrankapetanovića.
Naime, članovi Privremenog upravnog odbora KCUS-a Jasmin Šutković i Ajdin Zulić te član advokatskog tima Gavrankapetanovića Avdo Salihbegović su prije dva dana gostovali na TVSA.
Pilav je u svojoj objavi na Facebooku naveo da do sada nije želio komentarisati pojedine istupe, ali se odlučio sada na ovakav potez jer su pojedinci "na vrlo agresivan i neprimjeren način" pokušali nametnuti "svoj pristup kao jedini ispravan, a sve one koji insistiraju na načelu zakonitosti, predstavljaju neprijateljima i kriminalcima".
Neosnovani pristup
Naveo je da je Šutković "bez imalo ustručavanja", tokom ovog gostovanja, "zastupao interese Gavrankapetanovića, a ne ustanove u čijoj se upravi nalazi, potpuno zanemarujući potrebu neprejudiciranja stvari i etički pristup, a što se ne bi smjelo zamijeniti bilo kakvim subjektivnim i neosnovanim pristupom te ličnim ili interesom trećeg lica".
- Pomenuti advokat je, kao punomoćnik jednog od tri kandidata, govorio u ime svog klijenta. Ako to nije tako, Gavrankapetanović bi se trebao javno ograditi od 'neadvokatskih' mišljenja i stavova svog punomoćnika iznesenih u ovoj emisiji koji su bili komentar svega drugog osim prava i pravne situacije u procesu izbora generalnog direktora KCUS-a. Moja odluka da se oglasim po ovom pitanju je produkt gomile insinuacija, tendencioznih zaključaka, nepotpunih, neprovjerenih i lažnih informacija, izrečenih poluprijetnji sudskim postupcima te konačno očiglednim napadom na moj integritet, navodima o tome šta su v.d. direktori (tj. prof. Maksić i ja) u svom mandatu poduzeli, a šta ne i to sve od strane opunomoćenog advokata Gavrankapetanovića. Ovakav pristup advokata, koji bi postojeću situaciju trebao pojašnjavati s pravnog aspekta, a ne kao jedan od kandidata ili lobista jednog od kandidata, dodatno doprinosi uvjerenju da je to bio loš pokušaj supstitucije nedostatka valjane argumentacije za pojašnjenje zašto njegov vlastodavac nije dobio saglasnost nadležnog ministra za imenovanje- napisao je Pilav.
Dalje navodi kako bi advokat "trebao znati da niti Vlada FBiH niti bilo koji drugi zakonodavni ili izvršni organ vlasti ne može dati (prethodnu) saglasnost na imenovanje generalnog direktora KCUS-a jer takvu saglasnost može dati samo federalni ministar zdravstva".
Šta bi advokat trebao znati
- Advokat bi trebao znati i to da rang lista predstavlja listu kandidata koji ispunjavaju uvjete propisane konkursom. Advokat bi trebao znati da je takva rang lista napravljena od strane izabrane i ovlaštene komisije od strane PUO KCUS-a, a da je potom usvojena odlukom istog Privremenog upravnog odbora. Advokat bi trebao znati da se, u okolnostima kada je zakonom ovlaštena osoba (ministar zdravstva FBiH) odbila dati saglasnost provorangiranom kandidatu zbog neispunjavanja konkursnih uslova, mora primijeniti član 12. stav 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH- naveo je Pilav.
On smatra i kako bi "advokat trebao znati da iznošenje sumnji o nekim navodnim interesnim grupacijama, tenderima, milionskim štetama i sl. nužno zahtijevaju barem minimum činjenica i dokaza za iste".
- Izostanak minimuma valjane argumentacije ekskulpirajući je za pravne laike, ali ne i za pravog advokata. Advokat bi trebao znati, kada izjavi da je na ministra vršen pritisak u ovom procesu, da takva izjava ima ozbiljne posljedice. Advokat bi, konačno, trebao znati da punomoć koja mu je data za zastupanje predstavlja dokument o poduzimanju pravnih radnji u skladu sa Zakonom o advokaturi te u skladu sa Kodeksom advokatske etike, a ne predstavlja ovlaštenje za 'političko-lobistički“ nastup, iznošenjem insinuacija pa čak i laži (npr. izjava o 'šteti u stotinama miliona KM')- navodi Pilav.
