Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi (Michael Murphy) rekao je kako Rusija ne želi nezavisnu BiH u Evropskoj uniji, te da želi zadržati kapacitete da je politički i ekonomski ucjenjuje.

Marfi je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa također podsjetio da je Rusija i ranije znala koristiti energetiku kao oružje, te da je potrebno što prije usvojiti zakon o Južnoj interkonekciji da bi se BiH riješila zavisnosti od ruskog gasa.

Istakao je i da SAD nastavljaju da podržavaju BiH u njenim euroatlantskim integracijama, te da se ni sa povratkom Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću, politika Vašingtona prema BiH neće značajno mijenjati.

Maligni ruski utjecaj

RSE: Gospodine Marfi, nakon što je završena pres konferencija visokog predstavnika jučer u Sarajevu, nakon sjednice Vijeća za provođenje mira, reagovala je Ruska ambasada. Saopćili su kako "fitilj bombe može biti pitanje državne imovine, te da svima koji naivno pričaju o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine odgovaramo: zapamtite ovaj dan". Smatrate li Vi ovo prijetnjom Rusije?

- Ja mislim, kratak odgovor je da, ali mislim da Rusija je pokazala jasno i ponovno širom svijeta, u Evropi, na zapadnom Balkanu, da je njen maligni utjecaj problem. I to je istina i ovdje u BiH, i na cijelom zapadnom Balkanu.

Vrlo je jasno da jedna od stvari koju Rusija ne želi je jedna nezavisna država, ekonomski prosperitet u BiH, u Evropskoj uniji, u evroatlantskoj zajednici zemalja.

Ne žele energetsku nezavisnost u BiH, i postoji razlog za to. Žele zadržati kapacitete da ucjenjuju politički i ekonomski zemlju. I oni ovdje su znali ugasiti gas i koristili su energiju, energetiku kao oružje i maligni uticaj u drugim dijelovima Evrope, i tako znamo da to rade.

Sve se to pogoršava. Dat ću vam konkretan primjer, ne samo te izjave i prijetnje.

Ne tako davno otkriveno je da su Rusi finansirali jednu paramilitarnu organizaciju u RS, da su imali kamp za obuku pojedinaca koji će uticati na demokratske izbore u nekoj zemlji koja je kandidat za EU, kao BiH. To je ozbiljno. To vam govori koliko su oni spremni i opasni da to urade, i pojedinci koji omogućavaju da se to desi.

To treba da brine sve građane Bosne i Hercegovine, ne samo političke lidere i očigledno i zemlje kao što su SAD i druge iz transatlantske zajednice zemalja.

RSE: Ko su ti pojedinci o kojima govorite? Dovoljno ste dugo u Bosni i Hercegovini da možete reći da li se plašite tog ruskog uticaja, posebno u kontekstu veza koje ima predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i uopće sa predstavnicima Rusije ovdje u BiH.

- Mislim da je jasno da gospodin Dodik posebno, i drugi na visokim pozicijama vlasti u RS su stali na stranu, postali proksiji, ako hoćete, kako god hoćete da opišete, koju god hoćete metaforu da koristite na vašem jeziku, sa Rusijom. I to je greška iz više razloga.

Pod broj jedan, ponašanje Rusije prema svojim proksijima, prema zemljama je u potpunosti maligno. Pod broj dva, zemlju udaljava više od težnji građana, uključujući one koji žive u RS, da se pridruže EU.

EU se sad otvorila i stvorila novu mogućnost da se napreduje u procesu pridruživanja sa statusom kandidata prije par godina, onda pregovori o pridruživanju, dakle i uslovi, i reforme i tako dalje.

Ali zbližavanje s Rusijom i podržavanje njene agende ovdje, u Gruziji, na zapadnom Balkanu i Ukrajini, to je apsolutno u suprotnosti sa tom vizijom budućnosti koju žele ljudi u ovoj zemlji.

Dakle, to postaje rizik za budućnost, za kompanije iz RS, za građane RS, dakle, za sve u Federaciji BiH naravno koji žive, da je to rizik za sve građane BiH.

Mislim da nijedan pojedinac u Evropi nije više puta posjetio Moskvu od Dodika u proteklih godinu. On stalno šalje visoku delegaciju, ili dvije svakog mjeseca. Dakle, ako nisu u kampanji ili na godišnjem odmoru, to vam govori kome on vjeruje i kome je on lojalan.

Ja mislim da to treba reći ljudima u Mostaru, Zagrebu, Sarajevu, Briselu, Vašingtonu, Berlinu, Parizu, o tome šta imamo kao problem ovdje i čime se trebamo pozabaviti. Jer ne možete odvesti entitet, ne možete odvesti zemlju u EU, kojom se autokratski upravlja od strane ruskog proksija. Nije moguće - rekao je Marfi.

Sankcije veoma važne

RSE: SAD su imale odgovor na to, gospodin Dodik je pod američkim sankcijama, ali čini se da odgovor nema EU, možda samo Njemačka koja je stopirala projekte u RS. Kako gledate na to?

- Vidite, mi smatramo da su sankcije veoma važno, vrijedno sredstvo kako bi se pozvali na odgovornost pojedinci ili organizacije koji djeluju antidejtonski, koruptivno ili na drugi način destabilišu BiH i procese u njoj.

Mi smo bili veoma jasni i za mene je to bio prioritet tokom mog mandata, da jasno i brzo odgovorimo na ovakvu vrstu ponašanja i mislim da je to veoma bitna promjena u američkoj politici koja je ovdje zaista napravila nešto drugačije. Niko se više ne smije našim sankcijama. To je prva stvar koju želim reći.

Očigledno, željeli bismo da vidimo da naši partneri i saveznici koriste slična sredstva, ukoliko ih imaju na raspolaganju, kako bi držali odgovornima pojedince i organizacije.

Nama je svima strateški interes podrška suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine, i napredovanje ove zemlje na putu ka evroatlantskim institucijama.

Mi naravno nemamo svi ista sredstva na raspolaganju, postoje izazovi kod korištenja ovakvih sredstava u različitim zemljama i mi razumijemo to i poštujemo to. Ali, mislim da je najvažnija stvar za mene, da kada se radi o strateškim ciljevima koje ima, ne znam, Brisel ili Vašington, da oni budu upareni.

RSE: BiH je zavisna i od ruskog gasa, jer on ide preko Turskog toka i tako dolazi u BiH. Američka administracija godinama insistira da se usvoji zakon o Južnoj interkonekciji.

Vi ste imali sastanak juče sa parlamentarcima u Federaciji BiH, ali ne i sa predstavnicima HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) BiH. Zašto HDZ nije pozvan na sastanak?

- Vidite, mi smo odlučili, Washington je odlučio da se želi angažovati na diskusiji sa parlamentarcima pred kojima je ovaj zakon, koji treba da pređu na usvajanje tog zakona, kako to mogu učiniti i da se još jednom naglasi važnost i hitnost usvajanja zakona, jer smo mi zabrinuti u vezi sa ovisnošću o ruskom plinu i izloženosti ruskoj političkoj i ekonomskoj ucjeni.

Mi smo vidjeli da Rusi mogu da zavrnu gas, i što se dešavalo ovdje ranije i to se dešava širom Evrope. Dakle, imamo saveznike i partnere u Evropi, poput Bosne i Hercegovine, i moja vlada ne želi da vi budete izloženi takvoj vrsti zastrašivanja i siledžijskog ponašanja. Jer to je i za nas loše, jer je u našem strateškom interesu da ljudi imaju slobodan pristup, da se oslobode zavisnosti o ruskom plinu.

Isto tako, bitno je djelovati hitno kako bi se okončalo takvo stanje. Ruski maligni utjecaj u regionu se pogoršao, pogotovo nakon 2022. i invazije na Ukrajinu.

Nije to samo izazov za BiH, nego i za Evropu u cjelini, pogotovo zapadni Balkan. Kao što sam već rekao, oni ne žele da vide BiH koja napreduje ka evroatlantskoj zajednici naroda i na svaki način žele da to ometu.

Mislim da ste čuli i u izjavi ruskog ambasadora koju ste maločas spomenuli, šta je to o čemu ja govorim.

Mi smo imali sastanak, održali smo razgovor o određenom pitanju, radi se o pitanju energetske nezavisnosti BiH, a reakcija ruskog ambasadora na to je bila da prijeti teritorijalnom integritetu BiH.

Razmislite o tome na trenutak, razmislite koliko je to ozbiljno. To vam govori nešto o tome koliko oni žele da čvrsto drže taj monopol nad snabdijevanjem plinom i guranjem svojih malignih politika.

To je bio jasan izraz namjere tog malignog utjecaja. Moja zemlja podržava teritorijalni integritet BiH. Bez obzira na to šta se dešava na domaćoj političkoj sceni ovdje u zemlji, da li mislite da se to sviđa ruskom ambasadoru? Ne. I onda on prijeti teritorijalnom integritetu BiH.

Čisto sumnjam da je rekao što je rekao, jer je to izraz nekog velikog tobože prijateljstva Rusije i BiH.

Ali pitanje koje sad stoji pred Vladom Federacije BiH i parlamentarcima je da li će ili neće usvojiti zakon koji će riješiti ovo ključno pitanje energetske sigurnosti koje je pred Bosnom i Hercegovinom.

Naravno, i druge su koristi od ovog zakona, to bi kreiralo veliki broj radnih mjesta, omogućilo ekonomski rast u Hercegovini, npr, i imaju priliku da nešto učine.

Njihov je izbor očigledno šta će učiniti, ali iskreno da vam kažem, istorija će im suditi na osnovu toga šta će uraditi i da li će djelovati, da li će u narednim sedmicama odlučiti da podrže Rusiju ili građane Bosne i Hercegovine - kazao je Marfi.

Južna interkonekcija

RSE: Šta mislite zbog čega se predsjednik HDZ-a, gospodin Dragan Čović, toliko protivi usvajanju zakona o Južnoj interkonekciji u Domu naroda federalnog Parlamenta? Imate li neku poruku za njega?

- Ne želim ponavljati ovo što sam već rekao maločas, ali je vrlo jasno da postoji široka podrška unutar parlamenta za usvajanje ovog zakona, iz svih razloga koje sam maločas naveo. Ali moja prva poruka bi bila da treba uraditi ispravnu stvar i usvojiti ovaj zakon.

Ali želim još jednu observaciju dati u vezi s tim. Kada razmislite o ovom problemu, o Draganu Čoviću, mi smo razgovarali sa HDZ-om, zvaničnicima HDZ-BiH ovdje u Federaciji, u kantonima i na drugim nivoima i mnogi od njih vide koristi Južne interkonekcije, kako kada je u pitanju energetska sigurnost, tako i ogroman ekonomski potencijal koji bi to moglo donijeti njihovim zajednicama.

I oni žele da taj zakon bude usvojen onako kako je predloženo u decembru 2021. godine.

Dragan Čović je taj koji to ne želi. Moja druga poruka za njega bi bila, možda bi se nadao da ne bih imao više od jedne, ali druga poruka bi bila – prestanite blokirati ovaj zakon i prestanite tvrditi da on ne uzima u obzir interese hrvatskog naroda.

Postoji određena pozadina u svemu ovome koju on zaobilazi i to je problem. Zakon je izrađen prije decembra 2021. i osobe koje su bile uključene u izradu zakona dolaze iz HDZ-a BiH i uzeti su u obzir interesi Hrvata.

Zbog toga je Vlada Federacije BiH koja uključuje HDZ BiH, i odobrila ovaj prijedlog. I onda je taj prijedlog otišao u Parlament, i o njemu se glasalo i dobio je podršku HDZ-a BiH, između ostalog. Ali i dalje se razmatra hrvatski interes i uobziruje u tom zakonu.

E sad, da li su potrebni određeni koraci u smislu same implementacije projekta i učešća hrvatske komponente u ovom projektu – ali nije tačno da ovaj zakon ne uzima u obzir hrvatske interese. To je apsolutno netačno.

On ne uzima u interese interes Dragana Čovića da lično sebe obogaćuje i koristi ovaj projekat kao političko sredstvo kako bi nagradio svoje prijatelje, a kaznio neprijatelje.

Ne, taj zakon ne uzima takve interese u obzir niti bi trebao da vodi računa o tome. Dakle, to bi bila moja predzadnja i možda najvažnija poruka: prestanite blokirati ovaj zakon i prestanite svoje lične interese stavljati ispred interesa hrvatskog naroda koji tvrdite da zastupate - kazao je on.

RSE: Jučer je održana press konferencija nakon sjednice Vijeća za provođenje mira, rečeno je, barem tako je visoki predstavnik predstavio, da se međunarodna zajednica, uslovno rečeno, neće miješati vezano za državnu imovinu, u smislu nekog nametanja.

Ali, istovremeno je rekao i to da će međunarodna zajednica proaktivno djelovati u narednom periodu, na šta se to konkretno odnosi?

- Nekoliko stvari. Ja ću prvo početi sa državnom imovinom. Visoki predstavnik je rekao, naglasio da je to dio procesa 5+2. Kako bi se OHR zatvorio i kako bi visoki predstavnik otišao iz BiH, moramo provesti agendu 5+2.

Državna imovina je jedno od tih pitanja koje nije riješeno, a ono što je bio signal i što je PIK poslao kao signal je da ćemo se više angažovati na tome, da ćemo ići ka rješenju.

Visoki predstavnik je rekao da ne želi da nametne konačni zakon o državnoj imovini. To je ispravno, ali postoji neka urgentnost vezana za državnu imovinu. Ili za posljednjom odlukom Ustavnog suda koja definiše korištenje ili raspolaganje, čak ili privremeno korištenje, da postoji potencijal da se postavlja problem investicijama ovdje, jer investitori moraju moći da je koriste.

Blokiranje državne imovine od strane političkih lidera će to spriječiti. Govorimo o poznatim zapadnim investitorima, evropskim investitorima, dakle, visoki predstavnik je u pravu da tu treba biti više optimizma.

SAD, to pozdravljaju, podržavamo visokog predstavnika, njegov mandat ovdje, i podržavamo korištenje bonskih ovlasti kad je to neophodno - rekao je američki ambasador.

RSE: Upravo ste rekli, visoki predstavnik se neće miješati u nametanje tog pitanja i istovremeno da se vlasti oko toga trebaju dogovoriti. Da li vi zaista vjerujete da se oni mogu dogovoriti, ako se nisu mogli dogovoriti u proteklih 20 godina po pitanju državne imovine?

- Ja moram priznati da nisam preveliki optimista da će biti sporazum u skoroj budućnosti o državnoj imovini. Imate dva stava koji su dijametralno suprotni jedan drugome i neki su u suprotnosti sa činjenicama koji nas neće dovesti do kompromisa.

U Republici Srpskoj tvrde da ne postoji nešto kao državna imovina, da to pripada entitetima. To je u suštini netačno, a s druge strane argument je da je državna imovina i dalje u budućnosti da nema mogućnosti da se ona distribuira kao državna imovina entitetu, kantonu ili opštini.

Na primjer, Oružane snage moraju držati neku imovinu koja im ne treba, koju ne žele, koja nije možda ni za vojsku i oni moraju resurse odvajati zato da to čuvaju. Dakle, to treba prebaciti na entitet, na kantone ili na opštinu koji mogu bolje koristiti tu imovinu. Ta dva ekstremna položaja su problematična.

Ali, pazite, međunarodna zajednica i njeno strpljenje imaju ograničenje, i visoki predstavnik i njegovo strpljenje imaju ograničenje.

Mora se naći zakon o državnoj imovini dugoročno, ali postoji ono što nas brine u međunarodnoj zajednici kada je riječ o investicijama u infrastrukturu, recimo energetski, zelena energija, koridor Vc, implikacije sadašnjih sudskih odluka, da li je to zakonito ili ne, i to sve treba riješiti.

Dakle, to je ono što trebamo riješiti sad. Visoki predstavnik je spreman se zabaviti s tim ako stranke nisu - naveo je on.

RSE: Želim da Vam postavim i jedno pitanje vezano za pobjedu gospodina Donalda Trampa na američkim izborima. Njegovu pobjedu u jednom dijelu BiH su slavili, dok u drugom dijelu BiH nije baš primljena sa oduševljenjem.

Odmah nakon toga iz američke Ambasade je jasno poslana poruka, bez obzira koja stranka i koji predsjednik bude u SAD, da se stav SAD neće mijenjati prema Bosni i Hercegovini, dakle suverenitet na prvo mjesto.

Poruka građanima BiH

Koja bi Vaša poruka, u tom smislu, bila za građane Bosne i Hercegovine?

- Američki izbori su važni globalno gledano, prvenstveno u SAD, i svi su zainteresovani šta će se desiti nakon toga. Ja ne mogu predviđati budućnost, niti je u redu da ja spekulišem ili komentarišem politiku administracije koja još uvijek nije preuzela vlast.

Imajući to na umu, mislim da je veoma važno podvući da su Sjedinjene Američke Države i njihova politika u prethodnih 30 godina imale dvostranačku podršku i Demokrata i Republikanaca, bez obzira da li se radi o Bušu, Obami, Trampu, Klintonu i Bajdenu, a to je podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. I napredovanju i integrisanju ove zemlje unutar evroatlantskih institucija.

To su ključni strateški ciljevi koji stoje već 30 godina i koji već 30 godina vode američku politiku i pod Demokratama i pod Republikancima i to se neće promijeniti - poručio je ambasador Majkl Marfi za RSE.