HISTORIJSKI REVIZIONIZAM

Presudom šestorki protiv revizionističkih izjava historičara iz Hrvatske

Na izjavu hrvatskog historičara Ante Nazora reagovala je Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske

Ante Nazor. RTVHB

M. O.

prije 5 sati 10 minuta

Nakon što je Ante Nazor, historičar i direktor Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Republike Hrvatske (HMDCDR), izjavio u medijima da su priče o odgovornosti Hrvatske i pokušaju da podijeli BiH "laži, neutemeljene na izvorima" te da su "činjenice upravo suprotne", Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska je ukazala na relevantne sudske presude i ove izjave nazvala revizionističkim.

Nazor je prilikom gostovanja u Dnevniku Radiotelevizije Herceg-Bosne kazao da su priče o odgovornosti Hrvatske i pokušaju ove države za podjelu BiH laži i neutemeljene na izvorima, prenosi Detektor.

- Činjenice su upravo suprotne – da nije bilo Hrvatske, da nije bilo Hrvata, mogu slobodno reći, ne bi se ni održala BiH - kazao je on.

Kada se govori o Domovinskom ratu, istakao je, o Herceg-Bosni i ulozi Hrvatske i Hrvata u događajima u BiH mnogi govore, a "nemaju pojma o tome".

- Nažalost, mnogi koji se ne bave razdobljem Domovinskog rata govore o tome i prihvatili su narativ koji je ubačen u medije, niz dezinformacija koje jednostavno nemaju nikakvo uporište u izvorima i ubačen u medijski prostor u Hrvatskoj, i na neke naše kolege to prihvaćaju kao činjenicu, a to nije činjenica - kazao je on.

Činjenice su drugačije

Iz Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska su reagovali na Nazorovo medijsko gostovanje i podsjetili ga "na vrlo jasne, nedvosmislene i na dokazima utemeljene činjenice o ratu u BiH koje je dokumentirao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)", tačnije na presudu Jadranku Prliću i ostalima.

Margareta Blažević iz Inicijative kaže za Detektor da su smatrali potrebnim podsjetiti profesora na ove presude.

- Sveukupno njih šest ili sedam koje dokazuju i de facto i de jure na fizičkim dokazima, svjedočanstvima, dokumentima, koji su apsolutno svi dostupni u arhivama MKSJ, da je zapravo postojao udruženi zločinački napad na čelu s hrvatskim političkim i vojnim vodstvom, da je postojao međunarodni sukob između Republike Hrvatske i BiH, i da zapravo ta odgovornost Hrvatske itekako postoji i za zločine, ali i za ulogu Hrvatske u ratu u BiH - rekla je ona.

Blažević je istakla da je problematična i njegova izjava u vezi s dezinformacijama jer "on upravo radi isto to za šta proziva druge komentatore - plasira u javnost dezinformacije o ulozi Hrvatske i Hrvatskog vijeća obrane, koje se kose direktno s presudama".

Revizionizam i relativizacija zločina

Inicijativa je u saopštenju ukazala na zbornik radova “Muslimansko (bošnjačko)-hrvatski rat, s posebnim osvrtom na oružane sukobe i stradanja Hrvata u središnjoj Bosni" u čijem je sastavljanju sudjelovao i sam Nazor.

Zbornik je, kako se navodi u saopštenju Inicijative, predstavljen prilikom proslave 33. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Mostaru, čemu je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović.

- Zaključci istaknuti u ovom sažetku predstavljaju ozbiljan, zabrinjavajuć i vrlo problematičan primjer povijesnog revizionizma, relativizaciju počinjenih zločina hrvatskih snaga, vrijeđanja žrtava i nepoštivanje presuda i institucija MKSJ-a i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove - navodi se u saopćenju.

Zločin u Ahmićima kao "legitimna vojna operacija"

Inicijativa se posebno osvrnula na tvrdnje o zločinu u Ahmićima koji se u Zborniku, među ostalim, opisuje i kao "legitimna vojna operacija".

MKSJ je osudio Darija Kordića na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Srednjoj Bosni, koji uključuju i Ahmiće, te Miroslava Bralu na 20 godina, dok je Vladimir Šantić osuđen na 18, a Drago Josipović na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina u Ahmićima osudio Pašku Ljubičića na deset godina.

- Zapravo je njegov medijski istup pun dezinformacija i u suštini revizionistički narativ koji se plasira u javnost, i mislimo da je to vrlo problematično od jednog povjesničara i direktora memorijalnog centra koji, između ostalog, po zakonu u kojem se opisuje zašto je osnovan taj memorijalni centar, zapravo se kaže da je osnovan radi utvrđivanja istina o Domovinskom ratu - zaključila je Blažević.

Kazna od 111 godina zatvora

Haški tribunal je osudio Jadranka Prlića i druge čelnike Vlade takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina u BiH.

Prlić, bivši predsjednik Vlade tzv. Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili Bruno Stojić, nekadašnji ministar odbrane tzv. Herceg-Bosne, te bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Valentin Ćorić, nekadašnji načelnik Uprave Vojne policije HVO-a, osuđen je na 16 godina, a predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.

U ovoj presudi Tribunal je zaključio da su zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u kome su učestvovali, između ostalih, i pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, te načelnik Generalštaba Hrvatske vojske Janko Bobetko.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.