"Dnevni avaz" otkriva KOS-ovsku ratnu mrežu i objavljuje stotine originalnih dokumenata u kojima je Fikret Muslimović urnisao bh. patriote.

U originalnim dokumentima koje ćemo objaviti, vidi se da KOS-ovac Fikret Muslimović, umjesto da se bavi četnicima i agresorima, službene depeše šalje predsjedniku rahmetli Aliji Izetbegoviću.

Iste depeše je primao šef kabineta, njegov sin Bakir Izetbegović, za kojeg će se utvrditi da je pravi Šćepo.

I u trećem nastavku feljtona „Zaklele se ptice KOS-u“ objavljujemo jednu od depeša koje je zloglasni KOS-ovac Fikret Muslimović direktno slao u kabinet Alije Izetbegovića, kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, koji je bio vrhovni komandant Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Komentar iz današnjeg ugla gotovo da nije ni potreban.

Muslimović se i u ovoj depeši fokusirao na desetak ličnosti, ali zato ništa nema o agresorskom djelovanju.

Depeša u kojoj Muslimović, 6. 5. 1993., za malverzacije optužuje generala Hasana Efendića, Dževada Topića, Zlatka Lagumdžiju, Murata Šabanovića, Zorana Čegara, Rešada Bektića, Aliju Delimustafića, Muhameda Čengića, Zejnila Delalića, Jerka Doku.

- Više podataka SVB potvrđuju ranija saznanja da se mnogi naši ovlašteni predstavnici u R Hrvatskoj krajnje neodgovorno odnose prema svojim obavezama i da svoj boravak tamo uglavnom koriste za privatne poslove, u čemu ne prezaju ni od kriminalnih radnji.

Veliki broj naših ljudi radi u nekakvim centrima od Ploča do Zagreba. Uglavnom, svi oni voze skupocjene automobile i žive po hotelima ili u zakupljenim stanovima i kućama. Tako, naprimjer, HASAN EFENDIĆ svake nedelje odlazi u Austriju, a da o tome niko nije upoznat u Vojnom izaslanstvu. Angažovan je i na iznalaženju sponzora za školovanje svoje kćerke u SAD. Našem izvoru više osoba je ukazalo da je u kontaktu sa licima koja hoće da formiraju „vladu u sjenci“ u inostranstvu, sa sjedištem, vjerovatno, u Londonu. Efendić kod sebe ima više ovlaštenja za prikupljanje pomoći koja se bjanko izdaju i nigdje ne registruju.

U razgovoru sa izvorom stalno je isticao da nemaju od čega da žive, a izvor mu je primijetio svežanj novčanica u kojem bi moglo biti 200 – 300 hiljada DM. Kod sebe je zaposlio 50 ljudi, a njegov zamjenik ima BMW kojeg je, kako kaže, „dobio“ od jednog donatora. Efendić je navodno bio uhapšen na granici u Sloveniji (izvor nije naveo razlog), a na saslušanju je „sve ispričao“ Slovencima. Pored toga, njegova sekretarica (neka Hrvatica), koja ima uvid u sve poslove u Vojnom izaslanstvu, u kontaktu je sa ministrom Šuškom.

Više lica u Zagrebu tvrdilo je izvoru da DŽEVAD TOPIĆ za gotov novac kupio trosoban stan. Njegova supruga ima ovlaštenja za prikupljanje pomoći BiH i tim povodom je boravila u Njemačkoj, a od prikupljenog novca otvorila je kafanu pod firmom „Klub Bosanaca“. Uz to, ima i kafanu „ARKADA“ u Gundulićevoj ulici.

Izvor kaže da je u logističkom centru u Splitu pravi javašluk. Prodaju se konzerve iz humanitarne pomoći, a nafta „Merhameta“ i Vlade RBiH javno se prodaje u prostorijama „Merhameta“ (1 litar za 0,45 DM).

U neformalnim kontaktima Zlatko Lagumdžija blati svakog iz BiH. Ima indicija da su u oblasti finansija prisutne kriminalne radnje. Murat Šabanović se predstavljao kao Hrvat, a svo njegovo ponašanje okrenuto je protiv BiH. Za Čegar Zorana, predstavnika MUP-a, izvor kaže da je sigurno nečiji agent, a njegove aktivnosti se odvijaju na relaciji Zagreb – Grude i obratno. Izvor je još došao do podataka da se REŠAD BEKTIĆ, ALIJA DELIMUSTAFIĆ i MUHAMED ČENGIĆ sastaju u firmi DELALIĆ ZEJNILA u Beču. Tu često dođe i JERKO DOKO, koji navodno, zajedno sa Delalićem, preko njegove firme, skuplja pomoć za BiH – navodi u depeši od 6. 5. 1993. godine KOS-ovac Fikret Muslimović.

Ko je Zlatko Lagumdžija

Zlatko Lagumdžija je od 1992. do 1993. bio potpredsjednik Vlade RBiH, a od 1997. do 2014. predsjednik SDP-a BiH. Na Ekonomskom fakultetu je 1994. došao na čelo Katedre za poslovnu informatiku. Nakon rata u nekoliko mandata bio je zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH. Jedno vrijeme obavljao je dužnosti ministra vanjskih poslova te predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Od 2014. godine nije aktivno u politici, a nakon što nije uspio dobiti mandat u Državnom parlamentu, smijenjen je s čela SDP-a iz čijeg članstva je isključen 2019. godine. Odlukom Denisa Bećirovića izabran je za ambasadora BiH, odnosno stalnog predstavnika BiH pri UN-u u Njujorku, gdje, prema mnogim procjenama, radi dobar patriotski i profesionalni posao.

Ko je Dževad Topić Topa

Dževad Topić Topa ratni je komandant Vojne policije regije Sarajevo i jedan od organizatora otpora agresiji. Učesnik je mnogih bitaka u Sarajevu i oko njega. On je 1993. godine imenovan za zamjenika vojnog atašea u Ambasadi BiH u Hrvatskoj, a nakon rata penzionisan je kao pukovnik Armije RBiH i vratio se civilnom životu. O Muslimovićevim prijavama Topić je za „Dnevni avaz“ izjavio kako se „iza podvaljivanja patriotama krije namjera da se sklone svi oni koji su učinili nešto početkom rata, a nisu bili vojna lica“.

- To su prvi ljudi koji su stali u odbranu države. Nismo kalkulisali ničim, samo smo stali u odbranu grada, da neprijatelj ne bi ušao u Sarajevo. Oni koji su mnogo zaslužni za ovu državu, niti imaju „zlatne ljiljane“, ordenje, nemaju ništa. Samo su sklonjeni na jedan ružan način - rekao je Topić.

Hasan Efendić: Prvi komandant TO BiH

Hasan Efendić je prvi komandant Teritorijalne odbrane BiH koji je 13. aprila 1992. godine uputio javni poziv svim bosanskohercegovačkim starješinama i vojnicima tadašnje JNA da je postavio Sefera Halilovića za načelnika Operativnog centra TO, a Rasima Delića za zamjenika Jovana Divjaka. Dužnost prvog komandanta Efendić je obavljao do 23. maja 1992. godine, kada umjesto njega dolazi mlađi kadar, odnosno general Sefer Halilović.

Zejnil Delalić bio komandant Taktičke grupe 1

Zejnil Delalić bio je komandant Taktičke grupe 1 na Igmanu 1992. godine i koordinator djejstva jedinica Armije RBiH na prostoru između Konjica i Sarajeva. Prije rata živio je u Beču. Početkom 1993. godine otišao je u Hrvatsku, a zatim u Austriju. Poslije hapšenja 1996. od austrijske policije, prema nalogu Haškog tribunala, suđen je za ratne zločine nad srpskim civilima i vojnim zarobljenicima u logoru Čelebići, a oslobođen je krivice 1998. godine, nakon čega se vratio u Konjic.

Ko je Zoran Čegar

Zoran Čegar još jedan je od legendarnih branilaca Sarajeva, koji je u reakciji na podmetanja depeša rekao da je „Fikret Muslimović sigurno nečiji špijun“.

- Muslimović je pratio ljude po Hrvatskoj i Austriji u ratu, pisao određene stvari za određene ljude, koje nisu istina. I to nije samo on, nego ta njihova grupa, koji i danas rade za BIA-u i određene službe. Montiraju procese, a štite tipove kao što je Nedžad Herenda i slične koji su za njih odrađivali stvari, da bi pala ljaga na nas da se time bavimo. Muslimović i ta njegova svita su od mene tražili da lažno svjedočim protiv Dragana Vikića, Zaima Backovića, Tope (Dževad Topić, op. aut.), Bakira Alispahića, Munira Alibabića, jer se moja pitala na sudu zbog pozicija. Ove tipčine, lažovi i spletkaroši kao što je Muslimović usuđuju se da kažu za mene „on je sigurno nečiji agent“. Da je domoljub, upozorio bi nas na određene stvari, čuvajte se i slično, a ne da nas hapse po granicama kao divlje zvijeri, da nas BIA odvede jer im oni daju informacije o nama. Muslimoviću ne odgovara istina o ratu. On i grupa, koje smo mi razmjenjivali početkom rata i dovodili ih ovamo, nisu prešli bezveze, niti bi oni njega pustili. Muslimović je došao sa zadatkom. On je sve vrijeme bio pod komandom Jovice Stanišića - kazao je Čegar.

Murat Šabanović, ratni komandant Drugog bataljona Prve podrinjske brigade

Murat Šabanović penzionisani je kapetan ARBiH, ratni komandant Drugog bataljona Prve podrinjske brigade, koji će posebno ostati upamćen po tome što je pred rat srušio spomenik Ivi Andriću u Višegradu, jer je bio postavljen na zemlji koja je zadužbina Mehmed-paše Sokolovića, nakon čega je ponudio da spomenik Andriću sam izgradi, ali na općinskom zemljištu. Široj javnosti postao je još poznatiji kada je u aprilu 1992. godine putem TV ekrana generalu JNA Milutinu Kukanjcu prijetio da će dignuti u vazduh branu Hidroelektrane na Drini, ukoliko JNA ne prestane podržavati srpske paravojne snage i protjerivati i ubijati bošnjačko stanovništvo u i oko Višegrada.

Muhamed Čengić, Alija Delimustafić i Jerko Doko

Muhamed Čengić je bivši potpredsjednik Vlade Republike BiH i jedan od osnivača SDA.

Jerko Doko je prvi ministar odbrane RBiH koji je tu dužnost obavljao uoči rata i prvih nekoliko ratnih mjeseci.

Alija Delimustafić je početkom rata u BiH obnašao funkciju ministra unutrašnjih poslova Republike BiH te kratko i ministra privrede, nakon čega odlazi u Austriju, a kasnije su za njega vezane finansijske afere. Trenutno mu se sudi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu baš iz sličnih razloga.