Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) u saradnji sa Zajedničkim koordinacionim tijelom sudija i tužilaca BiH održava okrugli stol pod nazivom "Novi zakon o VSTV-u: Raskrsnica između struke i politike". 

Cilj je uključivanje stručne zajednice u proces izrade Zakona o VSTV-u i analiza predloženog zakonskog rješenja u pogledu sastava Vijeća i njegovu nezavisnost, odredbi o sukobu interesa i prijavi imovine, načinu izbora i nadležnosti pomoćnih tijela VSTV-a te disciplinskih postupaka i ostalih mehanizama za osiguravanje integriteta sudija i tužilaca.

Medijima su se obratili izvršna direktorica TI u BiH Ivana Korajlić, predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija i sudija Vrhovnog suda FBiH Goran Nezirović. 

Ivana Korajlić je naglasila da se novi Zakon o VSTV-u dugo čekao te da je riječ o velikoj reformi, koja je trebala, između ostalog, omogućiti nezavisnost rada VSTV-a, nezavisnost rada i izbora sudija, spriječiti sukob interesa i omogućiti proces kontrole imovinskih kartona. 

- Nažalost, ono što smo vidjeli je jedan netrasnparentan proces izrade ovog zakona gdje je najveću ulogu preuzela zapravo izvršna vlast, gdje se nisu čuli glasovi pravsuđa i stručne zajednice. Nisu im bila omogućena prisustva radnim grupama i vidjeli smo zabrinjavajuće pokušaje da se stavi još više značaja na etničke kriterije pri izboru članova Vijeća, odnosno uvođenju regionalizacije što vodi ka još većim etničkim podjelama - upozorava Korajlić.

Istakla je da nije osiguran integritet procesa izbora članova Vijeća, te je mnogo toga ostavljeno na regulisanje podzakonskim aktima. 

- Stiče se utisak da se ovaj reformski proces pokušava iskoristiti da se zadrži ili omogući veća kontrola na određeni način nad radom pravosuđa. To je ono što pokušavamo spriječiti osiguranjem jednog šireg dijaloga. Nisu za sada ispoštovane ni sve preporuke Venecijanske komisije - navodi Korajlić.

Istakla je da je skup pokušaj da se dođe do konkretnih prijedloga i uputi apel Ministarstvu pravdje BiH kako bi se osigurao kvalitetan zakon. 

Ističe da Vijeće ministara BiH može napraviti izmjene u svakom času, kada dođe na dnevni red. 

- Godinama govorimo o urušenom ovjerenju u pravosuđe, upitnom integritetu pojedinih sudija i tužilaca zato je neophodno da se revidira ovaj zakon, usvoji novi kako bi se podigla ljestvica odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija - zaključila je Korajlić.

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je rekao da je početak izmjena ovog zakona bio netransparentan, pristrasan i tendenciozan, za šta krivi pristup Ministarstvo pravde BiH.

- Moj stav je da Ministarstvo pravde svoj dio posla nije radilo transparetno i najboljoj vjeri. Nas su nastojali u potpunosti marginalizirati, materijale za sastanke smo dobijali dan uoči sastanka, svi ostali su dobili ranije. Značaj ovog zakona je neprocjenjiv, ovo je najvažniji zakon za pravosuđe. Kad sam shvatio u kom pravcu to ide već u proljeće sam pozivao profesionalnu zajednicu da se uključi u ovaj proces - kaže Lagumdžija.

Dodaje da se profesionalna zajednica uključila, iako malo kasno. Međutim, ono što je danas u opticaju rezultat je pozitivnog pritiska na izvršnu vlast da ne smiju raditi šta žele.

Kazao je da je stava da bi Vijeće ministara moglo promijeniti ključne odredbe zakona i insistirati na regionalizaciji pri popunjavanju Vijećea, te da po pitanju broja smatra da je 20 članova previše. 

Naglašava da bi se regionalizacijom povećao politički utjecaj na pravosuđe. 

Sudija Vrhovnog suda FBiH Goran Nezirović kaže da je stava da nas dosadašnje iskustvo može naučiti da će smjer ovog zakona odrediti politika i to nije dobro.

- Ono što želim reći je da treba poslati poruku da ozbiljna reforma sudskog sistema još nije započela. Da bismo imali ozbilju reformu moramo imati ozbiljan strateški program, mi ga nemamo. On je mnogo kompleksniji i složeniji od usvajanja dva zakona koji se navode kao prioritet EU, a to je Zakon o sudovima i Zakon o VSTV-u - zaključuje Nezirović.