Kao građanin Bosne i Hercegovine, često sam suočen s pitanjem - koji je pravi put za našu zemlju? Ovih dana sve češće čujemo tvrdnje da bi BiH trebala napustiti svoj put ka Evropskoj uniji (EU) i NATO-u i okrenuti se prema alternativnim savezima kao što je BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika). Smatram da bi takva odluka bila izuzetno štetna ne samo za ekonomiju naše zemlje već i za njenu političku i sigurnosnu stabilnost. Razlozi zašto Bosna i Hercegovina treba ostati na putu ka EU i NATO-u su brojni, a mnogi od njih su međusobno povezani i dugoročno značajni.

Pet velikih zemalja

Ipak, treba prvo objasniti šta je BRICS. U pitanju je savez pet velikih zemalja u razvoju: Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Ove zemlje su udružene s ciljem promicanja ekonomskog razvoja, međusobne trgovine i jačanja globalnog utjecaja van tradicionalnih zapadnih blokova poput EU i NATO-a. Iako BRICS predstavlja značajnu ekonomsku silu s potencijalom za promjenu globalne ekonomije, postoje ključne razlike u odnosu na Evropsku uniju. EU je zajednica koja funkcioniše na osnovu zajedničkih pravila, visokih standarda i dugotrajnih ugovora koji osiguravaju ekonomski, politički i socijalni razvoj svojih članica. S druge strane, BRICS nije integracijski blok poput EU; nema zajedničku monetarnu politiku, jedinstvene regulative ili fondove za podršku članicama. Dok EU pruža strukturalnu podršku i investicije za razvoj, BRICS je više platforma za saradnju među suverenim državama s različitim interesima, što ograničava njegovu sposobnost da ponudi konkretne ekonomske benefite svojim članicama na isti način kao EU.

Prvi i najvažniji razlog zašto treba ostati na putu ka EU i NATO-u je ekonomska zavisnost Bosne i Hercegovine o tržištu Evropske unije. EU je naš najveći trgovinski partner, s više od 70 posto ukupnog izvoza koji ide prema zemljama članicama. Samo u periodu od januara do septembra 2024. godine izvoz BiH u zemlje EU iznosio je 8,77 milijardi KM, što je 5,9 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Ovaj pad izvoza već ima značajne ekonomske implikacije, jer izvoz roba i usluga čini ključni dio našeg bruto domaćeg proizvoda (BDP). EU, kao ekonomski blok, ne samo da predstavlja naše najvažnije tržište, već i platformu za daljnje jačanje naših industrijskih i proizvodnih kapaciteta. Ako bismo prekinuli te veze, suočili bismo se s ozbiljnim ekonomskim problemima, poput gubitka trgovinskih preferencija i povećanja carinskih barijera, što bi mnogim domaćim preduzećima otežalo poslovanje.

Drugi razlog je gubitak pristupa evropskim fondovima i investicijama. BiH trenutno koristi stotine miliona eura iz fondova Evropske unije za razvoj infrastrukture, obrazovanja, poljoprivrede i mnogih drugih sektora. Naprimjer, fondovi EU često finansiraju projekte izgradnje puteva, mostova, te modernizaciju škola i bolnica. Gubitak ovih sredstava ne bi se mogao lako nadoknaditi, jer zemlje BRICS-a ne nude slične mehanizme podrške. Štaviše, evropski fondovi igraju ključnu ulogu u smanjenju regionalnih razlika i omogućavanju razvoja ruralnih područja. Bez tih investicija, mnogi projekti bi ostali samo na papiru, a naša ekonomija bi se suočila sa stagnacijom.

Geopolitička realnost

Treći razlog su sigurnost i stabilnost koje pruža NATO. Bosna i Hercegovina se nalazi na geostrateški osjetljivom položaju na Balkanu, regiji koja ima dugu i složenu historiju sukoba. NATO savez pruža sigurnosne garancije koje su ključne za očuvanje mira i stabilnosti ne samo u BiH već i u cijelom regionu. Ulazak u NATO ne znači samo vojnu sigurnost, već on znači i političku stabilnost, koja je neophodna za dugoročni ekonomski razvoj. Bez NATO-a, Bosna i Hercegovina bi postala ranjivija na vanjske i unutarnje prijetnje, što bi dodatno ugrozilo ekonomski oporavak i razvoj.

Četvrti razlog je usvajanje evropskih standarda i regulativa. Pristupanje EU zahtijeva provođenje reformi koje uključuju borbu protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava i jačanje pravne države. Ove reforme doprinose stvaranju stabilnog i predvidljivog poslovnog okruženja, što je ključno za privlačenje stranih investitora. Naprimjer, usklađivanje sa standardima EU povećava konkurentnost naših proizvoda na međunarodnim tržištima i jača pravnu zaštitu za sve građane. Nasuprot tome, BRICS ne nameće slične standarde, što znači da bi okretanje ka tom savezu moglo oslabiti našu pravnu infrastrukturu i omogućiti veću korupciju, što bi dodatno obeshrabrilo investitore.

Peti razlog je slobodni pristup tržištu rada EU. Građani BiH već uživaju određene pogodnosti koje im omogućavaju lakši pristup tržištima rada u EU. Ovo je posebno važno za porodice koje zavise od doznaka iz inozemstva, što čini značajan izvor prihoda za našu zemlju. Migracije naših građana u zemlje EU nisu samo ekonomsko pitanje, već i demografsko, jer doznake doprinose domaćem tržištu kroz potrošnju i ulaganja. Gubitak pristupa evropskom tržištu rada mogao bi dodatno povećati siromaštvo i potaći još veće migracije.

Šesti razlog je geopolitička realnost i orijentacija Bosne i Hercegovine. Naša zemlja se nalazi na raskršću između Istoka i Zapada, ali njen geopolitički položaj čini prirodnim da se okrene prema Zapadu. Evropska unija i NATO ne pružaju samo ekonomske i sigurnosne benefite, već i osiguravaju našu integraciju u zapadni svijet, gdje se poštuju demokratske vrijednosti i ljudska prava. S druge strane, BRICS je savez zemalja koje imaju autoritarnije režime i često se suočavaju s kritikama zbog kršenja ljudskih prava. Pitanje je, dakle, kakvu budućnost želimo za našu zemlju: onu koja je ukorijenjena u demokratskim vrijednostima ili onu koja se udaljava od njih?

Ekonomske implikacije

Dodajmo i širi kontekst ekonomskih implikacija. Pad izvoza u EU već ima zabrinjavajuće posljedice na ukupni izvoz BiH. U 2024. godini izvoz je smanjen za 6,1 posto, što negativno utiče na našu trgovinsku bilancu. S obzirom na to da je EU naš glavni trgovinski partner, svaki dodatni pad izvoza mogao bi značiti povećanje vanjskotrgovinskog deficita, koji trenutno iznosi preko 9 milijardi KM. Ako uzmemo u obzir podatke iz 2023. godine, kada je BDP Bosne i Hercegovine rastao za svega 1,9 posto u realnim terminima, jasno je da bi daljnji pad izvoza mogao dodatno usporiti ekonomski rast. Ceteris paribus, ovakav trend bi mogao smanjiti kapacitete naše zemlje za rast i povećati pritisak na javne finansije.

Stoga je jasno da napuštanje puta ka EU i NATO-u nije samo pitanje političke orijentacije, već i ključna ekonomska odluka. Umjesto da se okrećemo savezima koji ne mogu ponuditi održive ekonomske benefite, trebamo se fokusirati na ispunjavanje reformskih uvjeta za članstvo u EU i jačanje naše pozicije unutar NATO-a. Samo tako možemo osigurati stabilnu i prosperitetnu budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine.