Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, Alija Denjagić je ponovo dobio mandat u Skupštini Brčko distrikta. Ne bi u tome bilo ništa sporno da se Alija Denjagić ne nalazi u pritvoru zbog sumnje u kupovinu glasova na lokalnim izborima.

Iz Tužilaštva Brčko distrikta saopćeno je da su muškarac inicijala A. D. (59), kao kandidat na lokalnim izborima, i njegovi saizvršioci S. T. (46) i A. H. (52) osumnjičeni da su se udružili da bi podmićivanjem utjecali na birače da glasaju za prvoosumnjičenog.

Šest mjeseci

Prema navodima Tužilaštva, nakon što je pripremio određeni iznos novca, u namjeri da na izborima podmićivanjem birača osigura određeni broj glasova i sebi olakša izbor za poslanika, Alija Denjagić je organizirao grupu od četiri osobe koje su podmićivale birače.

Prema Izbornom zakonu BiH, mandat se može oduzeti tek ukoliko neko bude pravosnažno presuđen na najmanje šest mjeseci zatvorske kazne.

Ipak, s obzirom na to da je riječ o specifičnom krivičnom djelu, koje potkopava vjeru u izborni proces i s obzirom na to da se pravosudni procesi često oduže, postavlja se pitanje da li bi se u zakonu trebali drugačije tretirati slučajevi u vezi s konkretnim krivičnim djelom.

Da li je rješenje u uvođenju privremenih mjera da se ne može dodijeliti mandat toj osobi do okončanja postupka ili nešto drugo, ostaje da se vidi.

Izborni zakon

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i politički analitičar Enver Kazaz za „Dnevni avaz“ kaže da je nužna izmjena Izbornog zakona u toj oblasti.

- Svaka dokazana krađa na izborima morala bi biti krivično djelo i Izborni zakon bi morao da ugradi mehanizme zaštite od tog krivičnog djela. Sadašnji zakon, upravo činjenicom da daje mandat nekome ko je uhvaćen u krađi glasova, legitimira to krivično djelo. To znači da mi imamo problem u samom zakonu, koji moraju riješiti nadležne institucije poput Parlamenta BiH i visokog predstavnika. Krađa na izborima je jedna vrsta konstante i treba biti najoštrije sankcionirana - kaže Kazaz.