Na današnji dan 2009. godine, navijač fudbalskog kluba Sarajevo Vedran Puljić ubijen je iz vatrenog oružja u neredima prije utakmice Široki Brijeg - Sarajevo. Prvobitno se smatralo da je Puljić ubijen oštrim predmetom, te da je podlegao na putu prema Domu zdravlja Široki Brijeg, ali je ipak dan poslije, obdukcijom tijela utvrđeno da je Puljić upucan od širokobriježanske policije.
Prema kasnijim saznanjima, utvrdilo se da je za ubistvo Vedrana Puljića osumnjičen Oliver Knezović iz Širokog Brijega. Knezović je prvenstveno zadržan u pritvoru, a sam se predao i priznao pucanje na navijače, ali je nakon nekoliko dana, navodno, pobjegao iz pritvora u Hrvatsku.
Nekoliko dana nakon utakmice, predstavnici Zapadnohercegovačkog i Sarajevskog kantona na sastanku u Širokom Brijegu izrazili su saučešće porodici nastradalog navijača Sarajeva Vedrana Puljića i istakli da se mora utvrditi istina o okolnostima nereda i ubistva navijača Sarajeva.
Knezović je uhapšen u Hrvatskoj, gdje je 2017. godine izmijenjena optužnica prema kojoj se on više nije teretio za ubistvo, nego za pokušaj ubistva i opasnu radnju s obzirom na to da je pucao ne ciljajući nikoga pojedinačno, ali pristajući ubiti barem jednog navijača. Ustanovljeno je da je Knezović oduzeo pištolj policajcu Draganu Vujeviću i prema grupi navijača ispalio deset metaka. Nije utvrđeno da je nekog pogodio.
Optužnica je promijenjena nakon 3D vještačenja Vojina Maštruka i kolega iz BiH Brune Franjića i Alije Kotarevića. Vještaci su se saglasili da je nemoguće utvrditi iz kojeg od 43 oduzeta policijska pištolja su pogođene osobe među kojima je i ubijeni Puljić. Također, Maštruko je naveo da Puljić, najvjerovatnije, nije pogođen s pozicije na kojoj je bio Knezović, nego s parkinga u sklopu benzinske pumpe.
Nakon svega, početkom 2023. godine Županijski sud u Splitu pravomoćno je oslobodio Olivera Knezovića za ubistvo Puljića te ga je osudio na četiri godine zatvora zbog izazivanja opće opasnih radnji.
Umro holandski slikar Rembrant
1669. - Umro holandski slikar Harmens van Rajn Rembrant (Harmenszoon van Rijn Rembrandt), jedan od najvećih u historiji slikarstva, čije su slike prepoznatljive po dramatičoj igri svjetlosti i sjenki, dubini kolorita, psihološkoj pronicljivosti i humanim osjećanjima. Radio je sve vrste slikarstva i u svim se pokazao jednako veliki, a omiljeni su mu bili biblijski motivi, portreti i autoportreti. Uradio je gotovo 650 uljanih slika, 300 gravira i više od 2.000 crteža, uključujući remek-djela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri Samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagosilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevjesta", "Porodiči portret", "Predio s vjetrenjačom", više od 60 autoportreta, portrete svoje žene Saskije van Ojlenburh, sina Tita, prijatelja Jana Siksa.
1895. - Rođen američki filmski glumac Baster Kiton (Buster Keaton), koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: "General", "Naše gostoprimstvo", "Navigator", "Šerlok mlađi", "Snimatelj", "Bulevar sumraka", "Svjetla pozornice".
1913. - Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine otvoren za javnost. Muzej je osnovala Zemaljska vlada BiH, 1. februara 1888. godine, i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine. U tom, dugo godina jedinom, namjenski izgrađenom muzejskom kompleksu na prostoru bivše SFR Jugoslavije Zemaljski muzej BiH djeluje i danas.
Rođen američki glumac Čarlton Heston
1924. - Rođen američki glumac Čarlton Heston (Charlton), upamćen po ulogama u holivudskim pseudohistorijskim spektaklima i naučno-fantastičnim filmovima. Filmovi: "Deset zapovijesti", "Ben Hur" (nagrada "Oskar"), "Orkanski visovi", "Julije Cezar", "Agonija i ekstaza", "El Sid" (nagrada "Oskar"), "Major Dendi", "Planeta majmuna", "Zemljotres".
1947. - Umro Maks Plank (Max Planck), njemački fizičar, koji se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918. godine. U početku svog rada davao je privatne lekcije u Minhenu. Iako ga je akademska zajednica zapostavila, on je nastavio raditi na teoriji topline i proučavanju entropije. Godine 1885., postao je profesor teorijske fizike na Univerzitetu u Kielu, a nakon četiri godine dobio je položaj na Univerzitetu u Berlinu.
1970. - Pronađena mrtva američka pjevačica Dženis Džoplin (Janis Joplin), najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Uzrok smrti bila je prekomjerna doza droge.
1989. - Umro Grejam Artur Čepmen (Graham Arthur Chapman), engleski glumac, ljekar, pisac i jedan od šestorice članova komedijaške grupe “Leteći cirkus Montija Pajtona” (Monty Python).
2004. - Danas je Svjetski dan zaštite životinja. Općom deklaracijom UN-a o zaštiti životinja proklamovanom 1977. zatraženo je poštovanje "za životinje kao što je poštovanje čovjeka za čovjeka" i zabrana svih zabava u kojima su životinje izložene maltretiranju i ubijanju.
2017. - Umro Milan Vincetič, slovenski pjesnik, pisac i prevoditelj. U početku je bio profesor u srednjoj seljačkoj školi u Murskoj Soboti i urednik časopisa “Separatio”. Radio je i kao urednik “Pomurske založbe”, te urednik časopisa “Sodobnost te Mentor”. Milan Vincetič je autor modernizma i postmodernizma. Pisao je i kratke historije, romane i radioglume, ne samo na slovenskom, nego i na prekomurskom jeziku. Vincetič je i doprinio oživljanju prekomurske književnosti 1990-ih godina.