Nakon posljednjih obračuna migranata koji su rezultirali ubistvom u Bihaću i sarajevskom naselju Stup ponovo se aktueliziralo sigurnosno pitanje migracija, ali i koliko migranta se nalazi u našoj zemlji te kako protiče postupak readmisije.

O ovim pitanjima smo razgovarali s direktorom Službe za poslove sa strancima Žarkom Laketom. On je kazao da se u četiri privremeno-prihvatna centra, koja se nalaze u KS i USK, nalaze 1.693 migranta, od čega se u KS nalaze 1.168 migranata. Također, u toku ove godine u četiri kampa je registrovano oko 18.000 migranata.

- Migracije nisu stale, i dalje aktivna "Balkanska ruta". U posljednje vrijeme problem u segmentu migracija predstavlja sigurnost, koja je aktuelna, a to pokazuju i posljednji događaji iz KS. Migranti koji dolaze iz različitih zemalja, poput Afganistana, Sirije, Maroka i drugih, očito nisu u nekim dobrim odnosima i između njih dolazi do određenih nesuglasica, sukoba, pa se dešavaju i ubistva – pojašnjava Laketa za „Avaz“.

Kriminalne grupe

Dodaje da zabrinjava pojava određenih kriminalnih grupa među migrantima, a najčešće je tu riječ o državljanima Afganistana.

- To su, nažalost, postale i oružane grupe, koje su se oružale na različite načine. Oni su se aktivnostima Srbije prema Mađarskoj i određenim operacijama, povukli iz Srbije i dio se povukao u Bosnu i Hercegovinu. Poenta je da se oni bave ilegalnim prebacivanjem migranata preko granica sve do Evropske unije. To je postao unosan posao i čim se radi o unosnom poslu i velikom novcu dolazi i do sukoba između tih grupacija, ali i dešavanja kao što su bila sada u Zvorniku (op.a. utapanje migranata) i Sarajevu, ali i u USK – ističe Laketa za „Avaz“.

Naglašava da je to veliki problem, no da Agencija, ali i druge državne i entitetske institucije raspolažu tim informacijama i postupaju u skladu sa zakonom.

- Najveći problem za institucije predstavlja to što ne znaju pravi identitet tih osoba. Oni kad dođu u BiH izraze želju za azilom pod imenom i prezimenom koje oni prijave, mi ih kao takve registrujemo i onda oni imaju 15 dana od trenutka kada su izrazili želju za azilom kada su maltene slobodni s obzirom da su kampovi poluotvorenog tipa, oni se slobodno kreću po BiH. U tih 15 dana oni moraju da podnesu zahtjev za azil, a onda poslije toga oni ili napuste BiH ili se tu nalaze duži period – kaže Laketa.

Ističe da su oni uspjeli identificirati osumnjičene za ubistvo migranta u Sarajevu i proslijedili informacije MUP-u KS. Riječ je o državljanima Afganistana, a jedan je identificiran još 2023. godine u kampu Lipa.

- Mislim da je ovo postala ozbiljna sigurnosna prijetnja i da EU mora poduzeti nešto da pomognu zemlje koje su na migrantskoj ruti, kako bi se to spriječilo. Mi, kao i susjedne zemlje, moramo pokušati pod kontrolu staviti granicu, odnosno nadzirati kako ne bi ulazili u BiH i kretali se dalje – rekao je Laketa.

Kaže da je BiH čak i najuspješnija što se tiče postupka readmisije, odnosno povratka migranata u njihove zemlje.

- Da je to brojka bolja od regiona jeste, ali u odnosu na sam broj migranata to je totalno zanemarivo. Problem predstavlja to što zemlje iz kojih dolaze, pogotovo Afganistan, ne žele da sarađuju po tom pitanju. Problem predstavlja i to što kada se uđe u postupak readmisije, njegova zemlja mu ne garantuje sigurnost nakon povratka. To je teško realizirati. Ukoliko naprave neko teško krivično djelo oni moraju biti na izdržavanju kazne, vratiti se uz saglasnost dvije države u njihovu zemlju – ističe Laketa za „Avaz“.

Pojašnjava da migranti ne žele ostati u BiH, nego se ona samo tretira kao tranzitna država, nego je cilj EU. Pojašnjava da i EU ima probleme oko povratka u zemlje porijekla, dok BiH je jedina zemlja u regionu koja ima potpisan sporazum o readmisiji s Pakistanom.

Najbolja komunikacija

- Imamo potpisane sporazume sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom o readmisiji, s Hrvatskom imamo najbolju komunikaciju i odnos po tom pitanju, sa Srbijom i Crnom Gorom je to poboljšano u odnosu na period prije nego sam postao direktor, to su poboljšanja i do 500 posto, ali kada imate brojku nulu prije toga, to ništa ne znači – govori Laketa.

Pričajući o događaju u Zvorniku kada se desilo utapanje više migranata, koji su iz Srbije pokušali preći Drinu i ući u BiH, pojašnjava da se i tada trebalo reagirati na način da svi koji nisu eventualni svjedoci u istrazi se moraju vratiti u državu iz koje su došli, što je u ovom slučaju Srbija.

- Kada to opočnu svi primjenjivati kako treba, onda će migranti to vidjeti, jer sve što se dešava brzo se širi među njima, šta treba raditi, kuda se kretati. Kada saznaju da se to sve realizira, da ih vraćamo s granica, onda će se to sve smanjiti u značajnoj mjeri. Bez toga, mislim da bilo kakvi odgovori u regionu nisu adekvatni, niti je adekvatan odgovor EU po pitanju migracija – zaključio je Laketa za „Avaz“.