Njemački list Tageszeitung pisao je o tome kako je NATO od 1993. godine intervenirao u ratu u Bosni i Hercegovini, te tako spasio hiljade ljudi. Dodaju kako je 1994. godine "spriječen jedan genocid, ali da je mir u BiH ponovo ugrožen". 

Aleksandar Rotert (Alexandar Rhotert) u autorskom članku objavljenom u berlinskom "Tageszeitungu", navodi da se ove godine navršilo 25. godina od političkog kraja Slobodana Miloševića. 

"SAD i NATO spriječili genocid koji je prijetio Goraždu"

- Milošević je od 1989. godine pokušavao veliki dio Jugoslavije staviti pod kontrolu Beograda, kako bi ujedinio sve teritorije naseljene Srbima. Da bi to postigao, on je sa JNA i paravojnim trupama vodio četiri rata: kratko u Sloveniji, od 1991. u Hrvatskoj, od 1992. u BiH i od 1998. na Kosovu - piše njemački politolog, prenosi Deutsche Welle.

Zatim, Rotert se pozvao na riječi kosovskog premijera Albina Kurtija "Sačuvajte NATO. Spasio je moju domovinu" iz članka koji je objavljen u "New York Timesu" i dodaje:

- Manje je poznato da je NATO još od 1993. godine intervenirao u ratu u Bosni i tako spasio mnogo hiljade života kao i da je 1994. godine čak spriječio jedan genocid. 

Rotert pritom pojašnjava kako su intervencije NATO-a u BiH i na Kosovu bile fundamentalno različite: dok je UN tražio od NATO-a intervenciju u BiH samo kao "posljednje sredstvo", na Kosovu je NATO bio "u potpunosti uključen u operacije i mogao je slobodno djelovati".

Njemački stručnjak ukazuje kako je u martu 1993. godine započeo angažman NATO-a na zabrani leta iznad BiH, a da je u februaru 1994. godine došlo do prve borbene akcije. Tada su avioni F-16 oborili četiri srpska borbena aviona.

Potom konstatira: 

- Provođenje zabrane leta nije dovoljno priznato, mada je srpska avijacija mogla nanijeti mnogo veća razaranja iz zraka nego srpska artiljerija sa zemlje. To je spasilo nebrojene živote civila i vladinih trupa.

Rotert se potom osvrće na opsadu Goražda u aprilu 1994. godine, kada su trupe generala Ratka Mladića već bile na putu da osvoje ovu zaštićenu zonu UN-a, u kojoj je bilo preko 60.000 ljudi.

- Zračni udari i ogroman političko-diplomatski pritisak SAD-a i NATO-a spriječili su prijeteći genocid, kojeg su srpske trupe nažalost izvršile 15 mjeseci kasnije u obližnjoj enklavi Srebrenici - piše Rotert za njemački list Tageszeitung.

"Veći angažman NATO-a u BiH mogao spasiti brojne živote"

U članku TAZ-a, njemački stručnjak tvrdi da je "obimniji angažman NATO-a mogao spasiti nebrojene živote" i citira američkog generala zrakoplovstva Mekpika (McPeak), koji je još 1. maja 1993. godine izjavio: 

- Dajte nam vremena i preletjet ćemo svaki artiljerijski položaj i uništiti ga.

- Da su UN poslušale Mekpika, rat u Bosni bi bio završen u ljeto 1993. a genocid bi bio spriječen - uvjeren je Aleksander Rotert.

Kao najveće protivnike zračnih napada njemački politolog imenuje tadašnjeg glavnog sekretara UN-a, Japanca Jasušija Akašija (Yasushi Akashi) i francuskog generala Bernarda  Žanvijea (Janvier) odnosno njihove vojne i političke predstavnike. 

Oni su odobrili napade na srpske položaje oko Srebrenice "kao alibi" nakon što su Mladićeve trupe već zauzele grad.

- Tada je došlo do napada sa dva aviona F-16, nakon što su desetci borbenih aviona NATO-a uzaludno čekale na naređenje u zraku." 

U članku TAZ-a se s tim u vezi citira vođa F-16 operacije, Nizozemac Juke Eikelbum, koji je gorko prokomentirao: "Bilo je to kao da se moramo boriti s jednom rukom vezanom za leđa".

Rotert potom konstatira da je genocid u Srebrenici promijenio sve i da su SAD počele vršiti ogroman pritisak na UN da odobre zračne napade.

- Kada su krajem augusta 1995. godine srpske jedinice ispalile tri granate na tržnicu Markale u Sarajevu, ubivši 38 i ranivši preko 150 ljudi, kucnuo je čas za NATO. Poslije dvije sedmice zračnih napada, Mladićeve trupe su prekinule najdužu opsadu jednoga grada - piše Rotert i zaključuje: 

- NATO može biti ponosan što je okončao prva dva rata u Evropi poslije 1945. godine, spasio nebrojene živote u Bosni i spriječio drugi genocid na Kosovu.

Ruski ambasador dva puta prijetio BiH "ukrajinskim scenarijem"

Njemački stručnjak potom se vraća u sadašnjost i navodi kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, 30 godina kasnije, zaobilazeći legitimne i multietničke oružane snage zemlje, "izgradio značajne paravojne snage i opremio ih oružjem za rat" kao i da dio tih snaga "svake godine paradira na neustavnom maršu povodom dana RS, u nazočnost ruskih diplomata, osuđenih ratnih zločinaca i vladinih predstavnika iz Beograda".

- Iako je visoki predstavnik za BiH,  Kristijan Šmit (Christian Schmidt), prošle godine najavio da neće dozvoliti ilegalnu paradu, nije učinio ništa da je spriječi. Malo toga nedostaje do nezavisnosti RS i njenog pripajanja Srbiji. Time bi Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završili projekt Velike Srbije, koji je 1991. započeo Milošević - piše Aleksander Rotert za Tageszeitung i završava članak riječima:

- Ruski ambasador je dva puta prijetio Bosni "ukrajinskim scenarijem". Pošto se Šmitt, kako izgleda, ne želi previše zamjeriti predstavnicima buduće Velike Srbije, postoji samo jedna opcija za spas Dejtonskog sporazuma i Bosne: značajno pojačanje misije Eufora, Althea. EU bi trebala djelovati preventivno – dok još ima vremena.

Aleksander Rotert se kao politolog i diplomata od 1991. godine bavi situacijom u bivšoj Jugoslaviji. 

Radio je za UN, NATO, OESS, OHR i EU, uglavnom na provedbi mira u BiH i na zapadnom Balkanu. Kao potpukovnik bio je i savjetnik Bundeswehra za misije u inostranstvu.