Na današnji dan 1969. godine, rođen je Dino Mustafić, uspješni bosanskohercegovački reditelj. Režirao je dokumentarne filmove, muzičke programe i pozorišne predstave. Njegov debitantski igrani film "Remake", prema scenariju Zlatka Topčića, doživio je veliki uspjeh. Prikazan je na brojnim međunarodnim filmskim festivalima širom svijeta, gdje je osvajao nagrade.

Predstave Dine Mustafića izvođene su u pozorišnim centrima postjugoslavenskih prostora, te na festivalima u Njemačkoj, Egiptu, Italiji i mnogim drugim zemljama. Režirao je predstave prema tekstovima Sartra ("Zid", "Prljave ruke"), Ionesca ("Nosorog", "Kralj umire"), Mrožeka ("Pješice", "Policajci"), Molijera ("Tartif"), Koltesa ("Roberto Zucco"), Šekspira ("Macbeth"), Vajldera ("Spašeni za dlaku"), Švaba ("Predsjednice"), Bojčeva ("Pukovnik ptica", "Hanibal podzemni"), Gardnera ("Nisam ja Rappaport"), Villkvista ("Helverova noć"), Lohera ("Adam Geist"), Nika Vuda ("Trg ratnika"), Glovackog ("Četvrta sestra"), Martina Mekdonaga ("Sakati Billy") i dr.

Od januara 2003. do decembra 2005. bio je umjetnički direktor Drame Narodnog pozorišta Sarajevo. Nalazio se na čelu najstarijeg pozorišnog festivala u regiji – Internacionalnog festivala MESS od 1997. do 2016. godine, obnovivši ga nakon opsade Sarajeva sa svojim saradničkim timom. Osnivač je MESS Teatra – Scena Mess i MESS Dance Company.

Profesor je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo od 2021. godine.

Umro italijanski pisac Lodoviko Ariosto, autor "Bijesnog Orlanda"

1533. - Umro italijanski pisac Lodoviko Ariosto (Ludovico), čiji je viteški ep "Bijesni Orlando", s motivom ljubavnog ludila junaka Orlanda iz doba Karla Velikog, najblistaviji poetski izraz duha, moralnih i umjetničkih tendencija italijanske renesanse. Ostala djela: komedije "Negromant", "Kasarija", lirske pjesme, satire.

1838. - Rođen Vatroslav Jagić, hrvatski jezički stručnjak, najznačajniji svjetski slavist druge polovine 19. vijeka. Godine 1871., doktorirao je u Lajpcigu, a po dolasku u Berlin počeo je izdavati časopis “Archiv fur slavische Philologie”, koji je uređivao punih 45 godina. Nakon prelaska u Beč bavio se mišlju o izdavanju Enciklopedije slavenske filologije. Iz te je zamisli potekla njegova knjiga “Historija slavjanskoj filologii” kojom je obuhvaćen razvoj slavenske filologije od početaka do kraja 19. vijeka.

1859. - Rođen Verner fon Hajdenštam (Heidenstam), švedski pjesnik i romanopisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1916. godine. Od 1912. pa do svoje smrti bio je član Švedske akademije nauka. Većina njegovih djela su strastvene predodžbe švedskog karaktera, života i tradicije, često s patriotskog gledišta.

1885. - Francuski biolog i hemičar Luj Paster (Louis Pasteur) je prvi put uspješno primijenio vakcinu protiv bjesnila na ljudskom biću, ubrizgavši je devetogodišnjem Žozefu Majsteru (Joseph Meister) iz Alzasa, koga je ujeo bijesan pas.

1893. - Umro francuski pisac Anri Rene Alber Gi de Mopasan (Henry Rene Albert Guy de Maupassant), jedan od najizrazitijih predstavnika evropskog naturalizma. Napisao je približno 300 pripovijedaka i šest romana, pisao je i pozorišne komade, putne bilješke, pjesme. Služio se objektivističkom metodom, pri čemu je ljudsku sebičnost opisivao ironično, katkad satirično. Dela: romani "Jedan život", "Nova banja", "Pjer i Žan", pripovijetke "Strasti", "Naličja", "Zamke", "U ratu", "Vodom".

Rođena Frida Kalo, meksička likovna umjetnica

1907. - Rođena Frida Kalo (Kahlo), meksička likovna umjetnica, slikarica realizma, poznata po svojim autoportretima, portretima, kao i djelima inspiriranim prirodom. Njene slike često su imale čvrste autobiografske elemente pomiješane s realizmom i fantastikom. Tokom svog života Frida je naslikala više od 200 slika, crteža i skica, od čega su 55 autoportreti. Na pitanje zašto je naslikala toliko autoportreta, Frida je odgovorila: „Zato što sam ja tako često sama ... jer sam subjekt kojeg znam ponajbolje”. Danas, više od pola vijeka nakon njene smrti, Fridine slike se prodaju za više novca od djela bilo kojeg drugog ženskog umjetnika. Tako je jedan njen autoportret u Njujorku prodat za 6,8 milona maraka.

1925. - Bil Heli (Bill Haley), američki muzičar i kompozitor, jedan od prvih američkih rokenrol muzičara, rođen je na današnji dan. Prema mišljenjima mnogih, on i njegova grupa - Bill Haley & His Comets - smatraju se jednim od glavnih nositelja kulture ove vrste muzike sredinom 1950-ih. Jedna od najpoznatijih pjesama Billa i njegovog sastava smatra se “Rock Around the Clock”. U februaru 2006. godine, Međunarodna astronomska unija je asteroidu 1999 BH5 promijenila ime u 79896 Billhaley, u čast 25. godišnjice smrti Bila Helija.

1928. - U Njujorku održana premijera filma "Svjetla Njujorka", prvog zvučnog filma u historiji kinematografije.

1946. - Rođen Silvester Stalone (Sylvester Stallone), američki filmski glumac, scenarist, producent i reditelj sicilijanskog porijekla. Jedan je od najistaknutijih filmskih akcijskih junaka 1980-ih i prve polovine 1990-ih. Najpoznatiji je po filmskim serijalima “Roky” i “Rambo”. Budući da nije želio biti zapažen isključivo kao glumac, 1976. godine završio je, navodno u tri dana, scenarij o usponu anonimnog boksača, za Oskarom nagrađeni film “Rocky”, kojim stiče golemu popularnost. Film je bio nominiran za Oskara u deset kategorija, a osvojio je nagradu za najbolji film. Zaokret prema brutalnom čovjeku od akcije do vrhunca je doveden u filmovima “Rambo”, snimljenim od 1982. do 1988. godine, u kojima Stallone tumači lik vijetnamskog veterana - borca za ideale konzervativne Amerike. Godine 2010., ostvario je veliki komercijalni uspjeh akcijskim filmom “Plaćenici” u kojem je okupio velike zvijezde akcijskog filma, a dvije godine kasnije u kinima se pojavio nastavak “Plaćenici 2”, koji je okupio većinu glumaca iz prvog filma te nova "pojačanja" – Čaka Norisa (Chuck Norris) i Žan-Kloda Van Dama (Jean-Claude Van Damme).

1951. - Džefri Raš (Geoffrey Rush), australski glumac, oskarovac, rođen je na današnji dan. Glumačku karijeru započeo je u pozorišnoj družini u Brisbaneu. Godine 1975., na nekoliko godina je otišao u Pariz i studirao mimiku i pantomimu u slavnoj školi mimike Jacquesa Le Coqa, a zatim se vratio u Australiju kako bi nastavio svoju pozorišnu karijeru. Za ulogu u filmu “Sjaj” osvojio je Oskara za najboljeg glavnog glumca i od tada mu se karijera vinula u neslućene visine.

1962. - Umro američki pisac Vilijam Fokner (William Faulkner), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949., koji je bio zaokupljen problemom zla. Prikazao je društvenu historiju američkog Juga, degeneraciju i propadanje starosjedilačke gospoštine i surovost i bezobzirnost došljaka. Bio je hroničar propadanja, poročnosti, izopačenosti i svireposti. Djela: romani "Sartoris", "Buka i bijes", "Svjetlost u augustu", "Komarci", "Medvjed", "Konjički gambit", "Uljez u prašinu", "Divlje palme", "Vojnikova plaća", "Starac", "Gospodska kuća", "Rekvijem za iskušenicu", "Lupeži", "Utočište", pripovijetke "Svetilište", "Nepobijeđeni".

1975. - Rođen Kertis Džejms Džekson III (Curtis James Jackson) poznatiji kao Fifti Sent (50 Cent), američki reper, glumac i producent. Postao je poznat nakon objavljivanja “Get Rich or Die Tryin” (2003.) i “The Massacre” (2005.).

Obnovljena Begova džamija u Sarajevu

1998. - Obnovljena Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija u Sarajevu. Zbog svoje veličine i privlačnosti jedan je od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1530. godine, a zadužbina je Gazi Husrev-bega, bosanskog sandžak-bega. Projektovao ju je Ajem Esir Ali iz Tibriza, jedan od najvećih istanbulskih arhitekata, a gradili su je dubrovački majstori. U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva turbeta, u kojima je 1541. godine ukopan Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije prijatelj, dalmatinac Murad-beg Tardić. Nedaleko od džamije su Sahat-kula i Medresa. U 16. vijeku, kada je izgrađena, Begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznačajnijih objekata iz bogate ostavštine Gazi Husrev-bega. To je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje, 1898. godine. Nažalost, kao i većina drugih na teritoriji Bosne i Hercegovine, ova džamija oštećena je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.). Popravljena je i obnovljena 6. jula 1998. godine, te je od tada ponovo osposobljena i otvorena.

2005. - Umro Klod Simon (Claude), francuski književnik, autentični predstavnik francuskog novog romana. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1985. godine.