Projiciramo da će ove godine ekonomski rast ojačati na oko 2,5 posto te da će se u srednjem roku održati na oko 3 posto, što je nedovoljno za bržu konvergenciju ka EU u pogledu dohotka. Inflacija brzo pada i očekujemo da će u prosjeku u 2024. godini dalje opasti na oko 3 posto. To je u intervjuu za „Dnevni avaz“ rekao rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Andreas Tudjk (Tudyk).

Finansijska sredstva

- Međutim, također primjećujemo da se fiskalna pozicija u oba entiteta pogoršava u posljednjih nekoliko godina. U 2023. godini fiskalni deficit u BiH je iznosio 1,7 posto BDP-a, i naša očekivanja su da će se on u 2024. godini povećati na oko 2,4 posto BDP-a. Povećanje deficita znači da će vlasti morati iznaći više finansijskih sredstava što se vremenom može pokazati teškim – rekao je Tudjk.

Je li BiH prezadužena ili se kreće u tom smjeru?

- Učešće duga u BDP-u BiH je krajem 2023. godine iznosilo nešto iznad 32 posto, što je među najnižim iznosima u Evropi. Ali, ovaj broj pokazuje samo jedan dio slike. Mi nismo toliko zabrinuti nivoom duga već mogućnošću osiguranja finansijskih sredstava. S obzirom da fiskalni deficit raste, iznos finansijskih sredstava koji je potreban svake godine također raste. Samo za 2024. godinu, oba entiteta zajedno treba da obezbjede finansijska sredstva od oko 7 posto BDP što svakako nije mali iznos. Znači, to je više pitanje likvidnosti, a ne prezaduženosti.

Bh. vlasti nisu kontaktirale MMF i počele pregovore o potencijalnom aranžmanu.

- MMF ostaje potpuno angažovan u BiH. Mi kontinuirano pružamo savjete vlastima u pogledu politika i veoma smo aktivni u pružanju tehničke pomoći institucijama iz raznih oblasti. Kao što ste i Vi rekli, nismo dobili zahtjev za aranžman i trenutno se ne vode pregovori o aranžmanu. Bilo kakav finansijski aranžman s MMF-om prati set reformi koje je potrebno provesti da bi se doznačila sredstva jer je, na kraju krajeva, program MMF-a usmjeren na rješavanje temeljnih problema i poboljšanje ekonomske stabilnosti i rasta. Trenutno, izgledi za sprovođenje potrebnih reformi su niski zbog napete političke situacije. Međutim, spremni smo ponovo započeti razgovore o programu ukoliko primimo zahtjev i ukoliko su vlasti voljne pripremiti i sprovesti snažan program reformi.

Održiv konsenzus

S jedne strane imamo zeleno svjetlo Evropskog vijeća za početak pregovora o članstvu u EU kao pozitivan primjer i šansu za bolje, s druge strane lošu političku situaciju i koračanje unazad.

- U periodu koji je prethodio ovoj najavi, sprovedeno je nekoliko reformi, što je pozitivan znak da bi pristupni pregovori mogli poduprijeti reformski zamah. Međutim, za to će biti potrebni održiv konsenzus i posvećenost provođenju zakona i standarda EU. To je posebno izazovno u trenutno napetoj političkoj atmosferi, koja nije baš pogodna za sprovođenje reformi.

Šta biste poručili vlastima u BiH, a posebno građanima?

- Sprovođenje potrebnih reformi moglo bi značajno ubrzati ekonomski rast i pomoći BiH i njenim građanima da puno brže dostignu nivo prihoda u EU. Neophodne reforme uključuju ograničavanje tekuće potrošnje, uz očuvanje investicija koje podstiču rast, prije svega u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, pregled javnog zapošljavanja, plaća i socijalnih davanja, kao i uspostavu fonda za finansijsku stabilnost za cijelu BiH, te intenziviranje politika u pogledu energije, digitalizacije, upravljanja i reformi u borbi protiv korupcije.

Poboljšati fiskalnu situaciju

MMF je objavio detaljan izvještaj s brojnim preporukama. Koje su možda tri prioritetne koje bi pomogle da se popravi stanje?

- Potrebno je poboljšati fiskalnu situaciju u kratkom roku kako bi se ublažili pritisci u pogledu finansiranja. Konkretno, preporučujemo da se dalje ne povećava fiskalni deficit kroz ograničavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicionih izdvajanja. Vlasti također trebaju identificirati dodatna smanjenja tekuće potrošnje u slučaju da se finansiranje ne može osigurati. Srednjoročno gledano, potrebne su reforme kako bi se obnovile fiskalne rezerve uz poboljšanje kvaliteta potrošnje, što će dodatno umanjiti deficit. Mreža finansijske sigurnosti bi se mogla značajno poboljšati uspostavom jedinstvenog fonda za finansijsku stabilnost koji bi mogao pružati sredstva za restrukturiranje banaka i likvidnosnu podršku u iznimnim situacijama. Na kraju, pozivamo na ubrzanu tranziciju ka zelenoj energiji i pripremu za uvođenje mehanizma EU za granično prilagođavanje emisija ugljika, kao i poboljšanje upravljanja i pojačanu digitalizaciju.

Smanjiti neprioritetnu tekuću potrošnju

Šta ako vlasti entiteta dođu do da ne budu u mogućnosti da osiguraju finansijska sredstva, šta to znači za građane ove države?

- Kao što sam ranije spomenuo, preporučujemo vlastima da pripreme planove koji će identifikovati rezove u tekućoj potrošnji u slučaju da se planirani iznos finansiranja ne realiziraju u potpunosti. Na ovaj način, ukoliko to bude potrebno, vlade bi mogle brzo djelovati smanjenjem neprioritetne tekuće potrošnje, čime bi se i smanjile potrebe za finansiranjem. Druga opcija bila bi povećanje prihoda, ali to obično nije lako postići u kratkom vremenskom roku. Ukoliko ovi napori za prilagođavanje i dalje budu nedovoljni, vlasti bi mogle zatražiti finansijsku pomoć od MMF-a, odnosno zatražiti aranžman. Kao što sam već rekao, ovo finansiranje bi bilo uvjetovano sprovođenjem reformi, koje bi se morale identifikovati i razmatrati nakon podnošenja zahtjeva za aranžman.

Porez na ugljik

Šta znači uvođenje poreza na ugljik?

- Od 2005. godine, EU određuje cijenu za emisije ugljika. Da bi izjednačila uslove između proizvođača iz EU i izvan nje, EU će uvesti mehanizam za granično prilagođavanje emisija ugljika, skraćeno CBAM, počevši od 2026. CBAM će nametnuti porez na sadržaj ugljika uvoznih proizvoda određenih kategorija u EU, u visini razlike između cijene ugljika plaćene u EU i cijene ugljika plaćene u zemlji proizvođaču. Jedna od naših ključnih strukturnih preporuka je uvođenje cjena za ugljik u BiH kako bi se ovi prihodi zadržali u zemlji umjesto da se plaćaju EU. Dio ovih prihoda mogao bi se koristiti za ciljano podržavanje ugroženih domaćinstava i povećanje javnih investicija.