Države članice Evropske unije su u petak usvojile pregovaračke okvire za Ukrajinu i Moldaviju, čime su se stekli uvjeti da danas zvanično počnu pristupni pregovori za ove dvije države.
Plan rasta
Iako je riječ o procesu koji će potrajati, ova vijest, u nedostatku bilo kakvih nagovještaja da će BiH nastaviti ispunjavati preuzete obaveze, potvrđuje da sve više zaostajemo.
Ni uvjet za povlačenje sredstava iz Plana rasta Evropske komisije, usvajanje budžeta BiH, još nije ispunjen, pa se logičnim nameće pitanje do kada će nas EU uopće čekati.
- Ova sedmica donosi nove korake u procesu pristupanja za Ukrajinu, Moldaviju i Crnu Goru, a to je poruka da, i pored važnih tema izbora na čelne pozicije institucija EU, pitanje proširenja nije stavljeno sa strane. Svaka od država ima svoj put i svoje prioritete koji su različite složenosti, a sam napredak dalje ovisi o ostvarenim rezultatima - kaže za „Avaz“ direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Elvira Habota.
Preuzeti zadaci
Ističe da je potrebno raditi više i brže te tvrdi da su institucije BiH napravile korake na ispunjavanju preuzetih zadataka.
- Među nekima od njih su usvajanje nove Strategije za borbu protiv korupcije s pratećim akcionim planom na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH, što je još jedna od aktivnosti u realizaciji osam koraka iz preporuke Evropske komisije iz 2022. godine. Bilo bi dobro da što više novih i vidljivih rezultata bude što skorije, a naročito do objave novog godišnjeg izvještaja Evropske komisije, odnosno jeseni - ističe Habota.
Ništa nije urađeno
Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić kaže da je porazna činjenica da se o BiH u Briselu u petak nije ni razgovaralo. Razlog je što od marta na ispunjavanju uvjeta gotovo ništa nije urađeno.
- Prijatelji BiH i zapadnog Balkana, u Briselu i pojedinim zemljama članicama, nadali su se da će zbog mađarskog odugovlačenja odluke o Ukrajini i Moldaviji BiH iskoristiti priliku, do juna sustignuti i ukrcati se na voz s ove dvije zemlje. One se vide kao nade za oživljavanje politike proširenja i mnogi su vjerovali kako bi svaka naredna odluka o BiH unutar EU bila lakša ukoliko bi tri zemlje bile viđene kao jedna grupa - kaže Ćerimagić.
BiH bi morala usvojiti zakon o sudovima i novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
