Sajra Kustura je istaknuta dvadesetogodišnja UN aktivistica i braniteljica ljudskih prava. Nominirana od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, od 2022. godine je savjetnica za mlade Ujedinjenih naroda BiH.
Brojne reakcije u BiH, ali i regionu, izazvala je Rezolucija o genocidu u Srebrenici o kojoj će se uskoro na sjednici Generalne skupštine UN-a glasati. O značaju ove rezolucije i njenom utjecaju na mlade Kustura je govorila za “Dnevni avaz”.
Manipulacija historijom
- Usvajanje rezolucije UN-a o Srebrenici ima najvažniju ulogu u osiguravanju pravde za žrtve genocida i njihove porodice. Kroz međunarodno priznanje i osudu genocida, šalje se snažna poruka svima da se zločini protiv čovječnosti neće tolerirati. Kao UN aktivistica, vidim usvajanje ove rezolucije isključivo kao poticaj za daljnje djelovanje u promicanju mira i pravde. To nas obavezuje da se aktivnije angažiramo u borbi protiv mržnje, nacionalizma i svih oblika diskriminacije kako bismo stvorili društvo u kojem svaka osoba može živjeti sigurno i dostojanstveno, bez straha od nasilja ili netrpeljivosti - kaže Kustura.
Dodala je da je naša uloga osigurati da se istina o Srebrenici ne izbriše i da se sjećanje na žrtve očuva kao podsjetnik na posljedice nacionalističke i etničke mržnje.
- Mladi se moraju oduprijeti nacionalizmu i trebaju biti osposobljeni da se suprotstave revizionizmu. Važno je da usmjerimo naše energije i znanja prema istraživanju naše bogate zemlje i izgradnji boljeg, zdravijeg sistema za sve. Negirajući historijske činjenice, možemo samo stagnirati. Svi smo željni pozitivnih promjena, zbog toga ih ne trebamo čekati, nego biti njihovi pokretači - ističe Kustura.
Traume porodica
Na naše pitanje da li širenje nacionalizama i sve češći govori mržnje u njoj bude strah da se devedesete mogu ponoviti, Kustura je odgovorila:
- "Za pametnog čovjeka svaki rat je izgubljen” i "Ratovi prolaze, ljudi ostaju”, napisao je i izrekao veliki Balašević. Ne plašim se da će se ponoviti devedesete, ali se plašim da ćemo u 21. vijeku ostati uskraćeni za mnogo toga vrijednog i benevolentnog ukoliko ne počnemo raditi na prevenciji mržnje i podjela na našim prostorima - govori Kustura.
Pouke iz prošlosti
Iako nije proživjela rat, izgubila je članove porodice u njemu.
- Ubijena je moja nana; moja mama ostala je bez majke u ranim godinama svoga života. Ubijen je moj amidža, koji je u tom trenutku imao samo šesnaest godina. To su najbliži primjeri velikih gubitaka i ubistava nedužnih ljudi, djece, a svima su nam dobro poznate brojke ubijenih, ranjenih, raseljenih - kaže Kustura.
