Na današnji dan 2002. godine, na 74. dodjeli najprestižnije nagrade Američke filmske akademije - Oskar, u Kodak teatru u Holivudu, bosanskohercegovački film "Ničija zemlja" reditelja Danisa Tanovića dobio je Oskara za najbolji strani film u 2001. godini.
Film “Ničija zemlja” (No Man's Land) bio je u konkurenciji s filmovima “Amélie” (Francuska), “Elling” (Norveška), “Lagaan” (Indija) i “Son of the Bride” (Argentina). Oskara su našem reditelju uručili slavni glumci Šeron Ston (Sharon Stone) i Džon Travolta (John).
Danis Tanović je, osim režije, napisao i scenarij za film, producent je Čedomir Kolar, a igraju glumci Branko Đurić, Rene Bitorajac, Filip Šovagović i Ketrin Kartlidž (Katrin Cartlidge).
Istraživanje besmislenosti rata
U filmu se govori o Bosni i Hercegovini, ratne 1993. godine. U toku ratnih dešavanja na komadu ničije minirane zemlje susreću se dva Bosanca i Srbin. Dok jedan Bosanac i Srbin verbalnim duelima rješavaju svoje lične frustracije, treći vojnik leži na mini koja će eksplodirati ukoliko se pomakne. U pomoć im priskače UNPROFOR, ugrožavajući svoj položaj. O cijelom slučaju ubrzo saznaju novinarske ekipe, te slučaj poprima dramatične razmjere.
- Između rata i mira, humora i mržnje, zarobljavanja i predaje, života i smrti - nalazi se “ničija zemlja”. Smješten u nezaboravnom rovu bosansko-srpskog sukoba ovaj "zapanjujući film pripovijeda priču o trojici vojnika uhvaćenih između dviju linija ratišta " – pisalo je, između ostalog, u časopisu “Chicago Tribune”…, a u magazinu “Movieline” – “’Ničija zemlja’ je snažno, potresno, iznimno zabavno istraživanje besmislenosti rata”.
Engleska kraljica Elizabeta I . wikipedia.org
Engleska kraljica Elizabeta I. wikipedia.org
Umrla engleska kraljica Elizabeta I
1603. - Umrla engleska kraljica Elizabeta I (Elisabetha), koja je tokom 45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće doprinijela da Engleska izađe na sva svjetska mora i postane prva kolonijalna sila svijeta. U vrijeme njene vladavine, 1566. godine, osnovana je Londonska berza, a 1600. Istočnoindijska kompanija.
1795. - Rođen Ambroz Matić, bosanskohercegovački franjevac i pjesnik. Filozofiju i teologiju je završio u Slavonskoj Požegi. Predavao je latinski jezik u Kraljevoj Sutjesci, a zatim se posvetio pastoralnom radu. Pisao je pjesme, napisao je udžbenik iz matematike i latinsku gramatiku. Značajna je njegova zbirka pjesama „Isitrion“ (Doček). Nazivali su ga majstorom verisifikacije. Često je, kao i njegovi savremenici, pisao prigodnice istaknutijim članovima svoga reda. Smatran je najistaknutijim latinistom 19. vijeka. Utopio se u rijeci Bosni 1849. godine.
1834. - Engleski socijalista, pisac i slikar Vilijam Moris (William Morris), koji je znatno utjecao na izgradnju umjetničkog ukusa i razvoj umjetničkog zanatstva u Engleskoj, rođen je na današnji dan. U saradnji s britanskim Pokretom umjetnosti i zanatstva, on je velikim dijelom zaslužan za oživljavanje tradicionalnih britanskih tekstilnih umjetnosti, kao i načinima proizvodnje tekstila. Njegovo književno stvaralaštvo je pomoglo da se razvije moderna fantastika kao žanr, dok je sam Moris igrao glavnu ulogu u promovisanju ranih socijalističkih pokreta u Britaniji. Djela: "Život i smrt Jasonova", "Zemni raj", "Sigurd Volsung".
1882. - Njemački bakteriolog Robert Koh (Koch), jedan od osnivača medicinske mikrobiologije, objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. vijeka. Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje kininom. Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi. Godine 1905., dobio je Nobelovu nagradu za medicinu.
1882. - Umro američki pisac Henri Vodsvort Longfelou (Henry Wadsworth Longfellow), čija djela odlikuje veoma uglađen oblik, ali i konvencionalnost i naglašena didaktičnost i sentimentalnost, pod jakim utjecajem njemačkih romantičara. Djela: indijanski ep "Hijavata", poeme "Evangelina", "Poeme o ropstvu", soneti "Božanstvena komedija".
1884. - Rođen Piter Žozef Vilijam Debi (Peter Joseph William Debye), nizozemski fizičar i hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1936. godine. Bio je profesor na univerzitetima u Nizozemskoj, Švicarskoj i Njemačkoj, direktor Instituta „Kaiser Wilhelm“ u Berlinu. Godine 1940., otišao je u SAD, gdje je na Univerzitetu Cornell ostao profesor do penzionisanja (1950.). Razvio je teoriju o polarizirajućem djelovanju električnog polja na molekule i istraživao njihove dipolne momente, čime je unaprijedio spoznaje o međuatomskim udaljenostima i strukturi molekula.
Gabrijel Jurkić . bljesak.info
Gabrijel Jurkić. bljesak.info
Rođen Gabrijel Jurkić, jedan od najvećih likovnih umjetnika Balkana
1886. - U Livnu je rođen Gabrijel Jurkić, jedan od najvećih likovnih umjetnika s prostora Balkana. Bio je najznačajniji impresionista u BiH. Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906/07) i Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt (1907-08) u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09). Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu, gdje je imao niz velikih i uspješnih izložbi. Uz njegovu veliku izložbu u Sarajevu (1911.), koja je nešto kasnije bila prenesena i u Zagreb, veže se i svojevrstan rekord domaće likovne kritike - 50 napisa objavljenih u sarajevskoj i zagrebačkoj štampi.
1905. - Umro francuski pisac Žil Vern (Jules Verne), autor naučno-fantastičnih romana s naučnim predviđanjima, od kojih su mnoga ostvarena. Najpoznatiji je po svom nizu romana “Neobična putovanja”. Vern je također pisao kratke priče, pozorišne komade, romane, eseje i poeziju. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji za filmove. Djela: romani "Put oko svijeta za 80 dana", "Dvadeset hiljada milja pod morem", "Put na Mjesec", "Put u središte Zemlje", "Carev glasnik", "Pet nedjelja u balonu".
1911. - Rođen Džozef Barbera (Joseph), američki autor crtanih filmova. Početkom 1920-ih crtao je stripove za različite časopise. Animacijom se počeo baviti 1931., a 1937. godine počeo je raditi za MGM, te ubrzo, u saradnji s Vilijamom Hanom (William Hann) stvarao slavne epizode crtanog serijala “Tom i Jerry”. Zajednički studio naziva "Hanna-Barbera-Studios" njih dvojica su otvorili 1955. godine.
1916. - Umro španski kompozitor i pijanista Enrike Granados i Kampinja (Campina), koji je stvarao u romantičarskom maniru, gotovo isključivo na osnovu španske narodne muzike. Uz Albeniza, jedan je od utemeljitelja nove španske umjetničke muzike, romantik i vrlo blizak folkloru svoje domovine. Djela: klavirska zbirka "Gojekas", "Španske igre" za klavir.
1930. - Rođen američki filmski glumac Stiv Mek Kvin (Steve McQueen), koji je najčešće igrao u avanturističkim filmovima, obilježivši ih snažnim temperamentom i ličnim šarmom. Filmovi: "Nikad ne voli stranca", "Sedmorica veličanstvenih", "Sinsinati Kid", "Šampion rodea", "Veliko bjekstvo", "Leptir", "Metak", "Tom Horn", "Lovac".
1946. - Umro ruski velemajstor Aleksandar Aleksandrovič Aljehin, jedan od najvećih u historiji šaha, jedini koji je titulu svjetskog prvaka držao do smrti.
Boris Dvornik . music.metason.net
Boris Dvornik. music.metason.net
Preminuo Boris Dvornik, bard regionalnog glumišta
1962. - Umro švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar (Auguste Piccard), profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je, 1931. godine, prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.
2008. - Jedan od najpoznatijih glumaca bivše Jugoslavije Boris Dvornik preminuo je u 69. godini. Na filmu je debitirao 1960. godine u filmu Francea Štiglica “Deveti krug” nakon kojeg je stekao veliku popularnost, koju potom učvršćuje igrajući savremene likove u komedijama “Martin u oblacima” (1961.) i “Prekobrojna” (1962.). Od 1966. godine počinje se s velikim uspjehom pojavljivati i u filmovima s tematikom iz Narodnooslobodilačkog rata. Za uloge u filmovima “Most” (Hajrudin Krvavac, 1969.) i “Kad čuješ zvona” (Antun Vrdoljak, 1969.) nagrađen je Zlatnom arenom na Festivalu u Puli. Nastupio je u više od 40 dugometražnih igranih filmova (nerijetko je nastupao i u kratkometražnim), u mnogim televizijskim dramama i u više televizijskih serija. Zenit popularnosti Borisa Dvornika je došao 1970-ih ulogom Roka Prča u kultnoj seriji “Naše malo misto”, a potom i ulogom brijača Meštra u seriji “Velo misto”.
2010. - Preminuo Stevan Nikšić, novinar i urednik NIN-a, jedan od osnivača Novinske agencije BETA i Nezavisnog udruženja novinara Srbije.
2016. - Umro Henrik Johanes Krojf (Hendrik Johannes Cruijff), holandski fudbaler Ajaksa, Barselone, Fejnorda i fudbalski reprezentativac i trener. Trostruki je osvajač Zlatne lopte te je po tome rekorder zajedno s Platinijem i Van Bastenom. Krojf je jedan od najboljih primjera filozofije totalnog nogometa te se smatra jednim od najboljih igrača svih vremena. Nakon penzionisanja, 1984., uspješno je vodio Ajaks i kasnije Barcelonu. Godine 1999., prema statistici IFFHS-a, proglašen je evropskim igračem 20. vijeka te drugim najboljim svjetskim igračem u istom vijeku nakon Pelea.