Na današnji dan 1950. godine, u Sarajevu je rođen Goran Bregović, bosanskohercegovački kompozitor rok, etno-pop i filmske muzike, legendarni vođa „Bijelog dugmeta“ i jedan od najpopularnijih muzičara Balkana.

Popularni Brega gitaru je počeo svirati pri kraju osnovne škole, a u osamnaestoj godini pristupio je sarajevskoj grupi "Kodeksi". Nakon razlaza "Kodeksa", u jesen 1971. godine, s Ismetom Arnautalićem osniva grupu "Jutro" u koju se kasnije uključuje i Željko Bebek. Snimaju nekoliko pjesama, između ostalih i "Kad bih bio bijelo dugme".

Nakon što je Arnautalić napustio "Jutro", krajem 1972. godine, grupa mijenja ime u "Bijelo dugme". Grupa “Bijelo dugme” s Goranom Bregovićem kao gitaristom, kompozitorom i neupitnim vođom bila je jedna od najpopularnijih u historiji muzike na prostoru Balkana. Zvanično je postojala od 1974. do 1989. godine.

Orkestar za svadbe i sprovode

Bregović je 1988. godine komponovao muziku za film “Dom za vješanje”, koji je zabilježio veliki uspjeh, kao i Bregovićeva muzika, naročito pjesma "Ederlezi”.

Godine 1998., Bregović je osnovao Orkestar za svadbe i sprovode s kojim je nastupao po čitavom svijetu, svirajući tradicionalnu narodnu muziku s Balkana, vlastite kompozicije utemeljene na balkanskom i romskom melosu te obrade starih pjesama “Bijelog dugmeta”. Liturgiju "Moje je srce postalo tolerantno" komponovao je 2002. godine i izveo je u bazilici St. Denis u Parizu. Godine 2004., komponuje operu "Karmen sa sretnim krajem", a 2005. godine nastupa na tri oproštajna koncerta “Bijelog dugmeta”. Nastupio je 2007. godine na Festivalu trubača u Guči, gdje je snimljen njegov posljednji CD nazvan “Alkohol”, objavljen krajem 2008. godine.

Goran Bregović najviše vremena provodi u Parizu i Beogradu. U braku je s bivšom sarajevskom manekenkom Dženanom Sudžuka. Vjenčali su se 1993. godine u Parizu i imaju troje djece. 

Preminuo Johan Volfgang Gete, jedan od najvećih svjetskih književnika

1599. - Rođen flamanski slikar Anton Van Dajk (Anthonis van Dyck), istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole, na koga je snažno utjecao Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju, pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa I (Charles) i portretista engleskog visokog društva.

1687. - Umro francuski kompozitor, violinist, dirigent, pjevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porijekla Žan Batist Lili (Jean-Baptiste Lully), tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima, arijama i scenskim efektima. Djela: opere "Tezej", "Persej", "Kadmis i Hermiona", "Alsesta", "Psiha", "Amadis od Galije", "Asmida", Asis i Galateja", "Prozefina", "Feton", komedije-baleti "Ženidba na silu", "Žorž Dandin", "Gospodin od Pursonjaka", "Građanin-plemić", crkvene kompozicije "Te deum", "De profundis", "Mizerere".

1832. - Preminuo njemački pisac Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang von Goethe), jedno od najvećih imena svjetske književnosti. Bio je obnovitelj lirike, drame, epa i romana, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Djela: romani "Faust", "Vilhelm Majster", "Jadi mladog Vertera", "Izbor po srodnosti", drame "Gec od Birlinhema", "Egmont", "Ifigenija na Tauridi", "Torkvato Taso", tragedije "Klaviho", "Vanbračna kći", ep "Herman i Doroteja", putopis "Putovanje po Italiji", autobiografsko djelo "Iz mog života", poezija "Marijenbadska elegija", "Rimske elegije", "Zapadno-istočni divan", epigrami "Ksenije", optičko djelo "Teorija boja".

Rođen Josip Vancaš, projektant Katedrale, Predsjedništva BiH, Pošte…

1859. - Rođen Josip Vancaš, arhitekt mađarskog porijekla, tvorac kapitalnih djela širom BiH, od kojih su najpoznatije i najvrednije znamenitosti Sarajeva poput Katedrale, Predsjedništva BiH, Pošte, Hotela “Central”... Proučavao je bosansko narodno graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih karakterističnih elemenata ostvariti "bosanski stil". Za vrijeme boravka i rada u Bosni (1883.-1921.) sagradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, šest hotela i kafana i izveo niz pregradnji. Za izgradnju Katedrale u Sarajevu odlikovan je viteškim križem Franje Josipa I 1889. godine, dok ga je papa Lav XIII odlikovao viteškim križem Sv. Georga. Vancaš je bio i zastupnik u Saboru BiH, te je, 1911. godine, podnio rezoluciju o zaštiti spomenika kulture u Bosni i Hercegovini. Bio je veoma svestrana ličnost, čemu svjedoče podaci da je jedno vrijeme bio solista Muškog pjevačkog zbora u Sarajevu i povremeno dirigent. Osim toga, bio je zamjenik gradonačelnika Sarajeva i predsjednik Hrvatske katoličke udruge (HKU). Penzionisao se 1921. godine, te preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života. Danas jedna od ulica u centru Sarajeva nosi Vancaševo ime.

1904. - U londonskom listu "Dejli ilustrejtid Miror" objavljena, na naslovnoj stranici, prva novinska fotografija u boji.

1913. - Rođen američki glumac Mladen Sekulović, poznat kao Karl Malden. Njegovo karakteristično lice omogućilo mu je da igra veoma različite uloge, od svećenika do gangsterskog šefa, ili generala. Filmovi: "Bumerang", "Tramvaj zvani želja" - za koji je nagrađen Oskarom, "Poljubac smrti", "Jednooki Džek", "Paton", "Sinsinati Kid", "Nevada Smit", "Suton".

1928. - Veljko Bulajić, jedan od najboljih regionalnih filmskih reditelja i scenarista, rođen je na današnji dan. Dobitnik je UNESCO-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i nauke". Bulajić je djetinjstvo proveo u Sarajevu, kao i dio školovanja. Rediteljsku karijeru započeo je kratkim filmovima “Kamen i more” i “Brod lutalica” (1953.), a 1959. realizirao je prvi dugometražni igrani film “Vlak bez voznog reda” koji je prikazan na Filmskom festivalu u Kanu. Bulajićev legendarni film “Bitka na Neretvi” je daleko najskuplji filmski spektakl snimljen u bivšoj Jugoslaviji. U filmu su glumile holivudske zvijezde Orson Vels (Welles), Franko Nero (Franco), Jul Briner (Yul Brynner), Sergej Bondarčuk (Sergei Bondarchuk) uz jugoslavenske zvijezde, među kojima su bili Ljubiša Samardžić, Milena Dravić i Velimir Bata Živojinović. Film je bio nominiran za Oskara u Americi i osvojio je Zlatnu nagradu na Filmskom festivalu u Moskvi. Premijerama u Sarajevu i Beverli Hilsu prisustvovali su Sofija Loren (Sophia), Ronald Regan (Reagan), Josip Broz Tito i drugi. Promotivni plakat za film izradio je slavni slikar Pablo Pikaso (Picasso).

2002. - Vrhovni sud Velike Britanije uvažio je molbu žene kvadraplegičarke i dozvolio da se aparati koji je održavaju u životu isključe, čime je prvi put u Engleskoj neka osoba dobila pravo da umre.

2004. – Preminuo je Slobodan Bodo Kovačević gitarist čuvene sarajevske pop-rok grupe "Indexi". Diplomirao je arhitekturu u Sarajevu, ali je pobijedila ljubav prema muzici. Godine 1978., zajedno s ostalim članovima “Indexa”, dobio je Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva, a iste godine i nagradu Jugoslavenske radio-televizije za album "Modra rijeka" koji je proglašen albumom godine. Nagradu “Davorin” za najboljeg instrumentalistu godine u Bosni i Hercegovini dobio je 2004. godine. Najslavije muzičke teme “Indexa” potpisao je upravo Bodo Kovačević samostalno (“Plima”, “Negdje na kraju u zatišju”, “Modra Rijeka”) ili u saradnji s Fadilom Redžićem (“Balada”, “Svijet u kome živim”). Radio je i za druge izvođače i različite projekte izvan pop i rok muzike, napisavši više od 300 kompozicija. Kovačević je komponirao i muzičke teme za ceremonije ZOI Sarajevo ’84, sarađivao je s Esadom Arnautalićem na njegovom projektu "Muzika raspoloženja", napisao muziku za predstavu "Mandragola" Kamernog teatra 55 u Sarajevu i "Posljednja potraga za zlatom" Narodnog pozorišta Sarajevo, a u posljednje dvije godine života bio je muzički producent BH Eurosonga. Nakon smrti Davorina Popovića, 2001. godine, posvetio se džez muzici i pridružio se ansamblu “Sinan Alimanović Quintet”, te svirao i u Plesnom orkestru JS BiH.