Prema Globalnom indeksu organiziranog kriminala za 2023. godinu, BiH se nalazi na osmom mjestu u Evropi, ali ima najniži nivo otpornosti na organizirani kriminal na Zapadnom Balkanu. U zemlji su prisutne brojne kriminalne aktivnosti visokog ranga, uključujući krijumčarenje i trgovinu ljudima, trgovinu drogom i oružjem, krivična djela u oblasti okoliša, te obnovljivih resursa, a u zemlji preovladava i finansijski kriminal. Ovo je samo dio izvještaja Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), koji se odnosi na stanje u BiH.
- Značajni nezakoniti prihodi se ostvaruju organiziranim kriminalom. Samo prihod kroz krijumčarenje migranata u 2020. godini iznosio je između 7 i 10 miliona eura. Kriminalci koji su uključeni u krivična djela kao što su korupcija, trgovina drogom i ljudima i krijumčarenje, često su uključeni i u aktivnosti pranja novca. Korupcija je ugrađena u zemlju i omogućava nezakonite finansijske tokove – kaže za “Avaz” Anesa Agović, koordinator GI – TOC za BiH.
Sporni tenderi
Za transfer nezakonito stečenog novca koristi se i trgovina zasnovana na pranju novca. Aktuelni su i tenderi na kojima se fakturira značajno veća vrijednost radova ili roba od realne, fantomske fakture kojima se prljav novac ubacuje u sistem, građevinski sektor i izgradnja i renoviranje nekretnina …
- Za pojam nelegalnih finansijskih tokova ne postoji pravna definicija, niti su oni zakonski definirani kao takvi. Izazov predstavlja limitirano razumijevanje ovog pojma, uključujući javni sektor, civilno društvo i medije. Iako je već dokazan štetan uticaj nelegalnih finansijskih tokova na sveukupno društvo, javnost često nije svjesna u kojoj mjeri oni utiču na društvo i ometaju razvoj i ekonomski rast, jer kao što eksperti kažu „s prljavim novcem dolaze i veliki problemi“ – ističe Agović.
Zbog razmjera ovog problema, Globalna inicijativa je lansirala online alat, koji bi trebao pomoći podizanju svijesti i unaprijediti znanje o nelegalnim finansijskim tokovima na Zapadnom Balkanu. On pruža informacije prilagođene korisnicima, osnažujući civilno društvo, medije i akademsku zajednicu u borbi protiv nelegalnih finansijskih tokova i ima za cilj jačanje napora u borbi protiv organiziranog kriminala.
Do milijardu eura
Prema procjenama Ureda za droge i kriminal UN-a (UNODC), nezakonito stečeni novac u različitim sistemima “pranja”, iznosi 2 do 5 posto BDP-a jedne države, što je u slučaju BiH između 402 miliona i milijardu eura. Osim kupovine nekretnina, za pranje novca koriste se gradnja turističkih naselja, mjenjačnice i kupovina luksuznih automobila. Drugi značajan kanal za nelegalne finansijske tokove je krijumčarenje gotovine širom regiona, u različitim valutama i apoenima, obično eurima i dolarima.
