U Evropskoj komisiji i njenoj Upravi za vanjske poslove nema nikakve vidljive nervoze zbog vremenskog škripca u kojem se nalazi BiH, koja mora usvojiti reformske zakone, kako bi u martu dobila odluku o početku pregovora o članstvu u EU. Ovo je za „Avaz“ izjavio politički analitičar, novinar, dugogodišnji izvještač iz Brisela i stručnjak za proces proširenja EU Zekerijah Smajić. Optimista je pred sjednicu Evropskog vijeća koje će na sjednici 21. i 22. marta donijeti konačnu odluku.
Nepoznate riječi
- Ne pamtim da je ikada unutar EU postojala toliko otvorena želja i volja da se na našem terenu ta četiri preostala uslova ispune. Iako su zvaničnom briselskom narativu nepoznate riječi „molim vas“, pogotovo kada je riječ o prihvatanju standarda EU, ovaj put izgleda kao da su svakodnevno u mislima briselskih zvaničnika, čekajući da budu napokon dekodirane i u našim ušima. I da na njih bude uzvraćeno sa: „Ispunićemo uslove“. Realni sam optimista – kaže Smajić.
Svi prioriteti maksimalno su reducirani i od funkcionera u Sarajevu nikada se nije očekivalo manje, dodaje, a niti jedan od tri zakona i otvaranje pregovora s Frontexom ne bi trebali biti pretežak izazov ni za jednu političku opciju, etnos, ili za Parlamentarnu skupštinu BiH.
- Kada je riječ o zakonu o sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, zašto bi i kome mogla smetati legislativa koja je realna zakonodavna potreba i logičnost za svaku uređenu državu?! Protiv odredaba iz ovog ili sličnog zakona mogu biti samo teroristi i oni koji ih podržavaju. Kome je i šta je nesistemsko u traženom zakonu o sprječavanju sukoba interesa? Protivnici mogu biti samo oni koji su skloni nezakonju i manipulacijama. Najsporniji je prijedlog zakona o sudovima, jer je višestruko kompleksan. Od sva tri očekivana zakonodavna ključa za otvaranje pregovora s EU, jedino se ovaj legislativni paket eksplicitno utemeljuje na postojećem Ustavu, ali kad ima volje, ima i načina da se ciljevi ostvare. Želim vjerovati da će sva zakonska rješenja biti usvojena – ističe Smajić.
U intervjuu prije nekoliko dana Vladimir Putin je govorio o odnosima sa Srbijom i srpskim narodom, a brojni analitičari upravo u Rusiji vide prijetnju stabilnosti Balkana. Smajić smatra da svako “dnevnopolitičko čeprkanje” po mračnim aspektima rusko-srpske bliskosti nije civilizacijski pristup multipolarizmu u nastajanju.
- Dokle bismo došli ako bismo, s istom sumnjičavošču, mjerili historijsku bliskost našeg muslimanskog naroda s Turcima? Ili nacionalnu, vjersku, kulturološku ili emocionalnu bliskost bh. katolika s katolicima u Hrvatskoj, Rimu, Poljskoj? Nebitno je moje osobno stajalište da su Srbi iz Kragujevca genetski, mentalno i kulturološki bliskiji Bošnjacima u Zenici, nego sibirski Rusi Srbima u Šumadiji ili Turci Bošnjacima. Zašto uopšte toliko čeznemo za EU ako nismo u stanju podržati i poštovati svoje najbliskije narode, prve komšije i susjede? Zato što su iz drugog entiteta, druge nacionalnosti, druge vjere? – kaže.
Ako nismo u stanju iz sebe izbaciti takvu destrukciju, dodaje, onda nismo ni za kakve integracije, jer je za mirnu i prosperitetnu koegzisteniju ključno međusobno poštovanje.
- Na ovim principima je EU i nastala. U posljednjoj deceniji, a naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu, neki od osnivačkih temelja EU ozbiljno su uzdrmani i veliko je pitanje kakva će EU biti sutra. Ono što se sada vidi na geopoličkom obzorju je da će reafirmacija nacionalnog, vjerskog, kulturnog i svakog drugog identiteta – od identiteta naroda i država do identiteta pojedinca - biti ključno pitanje ovog stoljeća. To ne znači kraj koegzistencije, već koegzistenciju na mnogo većem nivou poštovanja i uvažavanja različitosti nego zadnjih decenija – pojašnjava Smajić.
Utjecaj Rusije
Koegzistencija, kompromis i uvažavanje, zajedničko iznalaženje rješenja prihvatljivih za sve narode i građane, ističe, jedina su garancija opstanka BiH.
- Ako prisustvo Rusije na Balkanu gledate okom realiste, moglo bi se zaključiti da Putin nema namjeru okupirati Bosnu, niti poticati nestabilnosti na Balkanu, jer će se morati pozabaviti vlastitim izazovima. Ako se na Rusiju gleda okom rusofoba, kao što to čini EU, a što je nažalost sve prisutnije i u BiH, onda je Rusija neprijatelj BiH koliko je i „najveća opasnost po EU“. Međutim, da li bi Rusija podržala eventualnu disoluciju RS, kao rezultat unutrašnjih konfrontacija i da li bi u tom slučaju pomogla održavanju neke vrste zamrznutog konflikta, kao u slučaju dva Kipra ili dvije Irske, u to nema sumnje. Zato i mislim da antagonizmi ne bi više smjeli biti formula za BiH – zaključuje Zekerijah Smajić.