Bosna i Hercegovina je eldorado za crno tržište umjetnina. Neuređen sistem i nepostojanje ministarstva kulture na državnom nivou ključni su razlozi zbog kojih stvarni vlasnici umjetnina u BiH ne mogu vratiti djela na koja polažu pravo.

Prema bazi podataka Centra protiv krijumčarenja umjetninama iz Tuzle, u izvještaju iz oktobra ove godine navodi se da BiH traga za 179 djela.

S druge strane, u bazi podataka Generalnog sekretarijata Interpola imaju 33 djela koja ispunjavaju standard.

Standardi Interpola

- U bazi podataka „Psyche“ Generalnog sekretarijata Interpola Lion trenutno su vidljiva 33 umjetnička djela koja su predmet međunarodne potrage, s obzirom na to da su u skladu sa standardima Interpola, odnosno u skladu s parametrima, kao što je opis umjetnine koja je predmet potrage, uključujući sljedeće parametre: naziv slike, autor, dimenzija, tip, tehnika, vlasnik umjetnine, inventurni broj, kao i fotografije umjetnina - naveli su u odgovoru iz Sektora za međunarodnu operativnu policijsku saradnju pri Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Agresija na BiH dodatno je raspršila ovu vrijednu imovinu, širom regiona, ali i svijeta. Koliko je sistem zakazao, koliko je inertan i kako nema mehanizama da vrati ono što pripada Bosni i Hercegovini, pa čak ni kada naša država neko djelo proglasi nacionalnim blagom, pokazuje i primjer djela „Magdalena“ slikara Đoke Mazalića.

Akt žene “Magdalena”, izrađen u tehnici ulje na platnu, datira iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Riječ je o djelu bosanskohercegovačkog slikara Đoke Mazalića, čije su slike, kao rezultat 50-godišnjeg stvaralaštva, danas dio muzejskih i galerijskih postavki, kao i privatnih kolekcija.

Slika “Magdalena” se od 2018. godine nalazi na Interpolovoj listi ukradenih umjetnina, gdje je evidentirana kao dio privatne zbirke bosanskohercegovačkog kolekcionara Envera Mulabdića. Zbirka umjetnina, u vlasništvu porodice Mulabdić, u kojoj je i “Magdalena”, proglašena je 2014. nacionalnim spomenikom BiH, prema odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Međutim, slika je prethodnih godina izlagana na izložbama koje je organizirao Đuro Popović, kolekcionar iz Srbije, tačnije Novog Sada.

- Šta vi iz Sarajeva više zovete i pitate za tu sliku? Kako vaša država može proglasiti nešto nacionalnim blagom što uopšte nije u njenom vlasništvu? I ja sam htio te medije koji objavljuju da je slika otuđena i da se nalazi kod mene sve tužiti, međutim, ne da mi se dolaziti u sarajevske sudove - kazao je Đuro Popović, kolekcionar iz Novog Sada, kod kojeg se trenutno nalazi slika “Magdalena”.

Podsjetimo, državni parlamentarac Saša Magazinović je lani najavio da bi „Magdalena“ konačno trebala “doći kući”. Ali od toga, prema svemu sudeći, nema ništa.

- Gospodine Popoviću, kako je slika Vaša kada je Enver Mulabdić, kolekcionar iz Bihaća, nju kupio?

- Pa šta me briga šta je kupio! Slika je u ratu stigla u Novi Sad i nju je trebalo skladištiti, trebalo ju je sačuvati. Ako je Mulabdić primijetio 1998. da mu u kolekciji nema slike, a policiji prijavio tek 2006. godine, onda tu nešto ne štima! Što nije odmah prijavio - odgovora Popović novinaru „Avaza“.

Na pitanje, je li tačno da je srbijanski MUP oduzeo sliku, Popović odgovara:

- Jeste li vidjeli Facebook profil Đuro Popović? Koja slika je postavljena kao naslovna? Pa, “Magdalena”! Zar bih ja smio nešto objaviti što nije moje?

Kolekcionar Mulabdić je ranije za medije rekao da je sliku “Magdalena” kupio 1984. u Beogradu. Bila je u umjetničkoj zbirci koju je tokom proteklog rata povjerio susjedu na čuvanje, nakon što je julu 1992. s porodicom protjeran iz Bosanskog Novog (danas općina Novi Grad).

- Nismo očekivali da će rat dugo trajati. No, susjed je pokupio moje i svoje stvari i otišao u Novi Sad i nije se vratio - kazao je.

Po povratku iz izbjeglištva iz Njemačke 1998. godine Mulabdić tvrdi da nije uspio sliku vratiti, kao ni još tri umjetnička djela iz svoje kolekcije. Nestanak je policiji prijavio 2006. godine.

Nema rješenja

- Preko prijatelja sam saznao da su sve kod istog čovjeka u Novom Sadu, koji sad tvrdi da sam njima platio izlazak iz grada. Hoće da se unedogled tužimo, a nema institucionalnog rješenja - rekao je Mulabdić.

I direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović ističe da je dobio neke informacije da se slika „Magdalena“ nalazi u policiji.

- Problem je što na državnom nivou nemamo ministarstvo kulture koje bi komuniciralo s relevantnom institucijom u susjednoj državi. Kod nas dio tih poslova obavlja Ministarstvo civilnih poslova - istakao je Krsmanović.

Prema svemu sudeći, broj ukradenih i nestalih djela je mnogo veći od baze koju imaju i Interpol i Centar protiv krijumčarenja umjetninama iz Tuzle.

Sačuvali 6.500 djela

Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije, rekao je za „Dnevni avaz“ da su početkom agresije na BiH nestale 42 ikone i dva djela švicarskog slikara Ferdinanda Hodlera, koji je stvarao krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

- Niko nije izvana upadao u galeriju, tako da se pretpostavlja da su to odnijeli naši uposlenici koji su tokom rata napustili BiH. Tri decenije Umjetnička galerija nema nikakvih informacija o tome gdje bi se mogla nalaziti ukradena umjetnička djela, iako je nestanak prijavljen policiji i Interpolu. Galerija je uspjela tokom rata sačuvati više od 6.500 djela - dodao je Krsmanović.