Nova podvarijanta koronavirusa XBB.1.5, koja se pojavila krajem oktobra i koja se do sada proširila na 29 država svijeta, izazvala je zabrinutost širom Evrope, ali i svijeta.
Lakše prenosiv
Međutim, kako je za „Avaz“ objasnio Rijad Konjhodžić, specijalista genetske medicine i molekularne dijagnostike, koronavirus će se stalno mijenjati. To nije ništa čudno jer, kako pojašnjava, virusima je dovoljna godina da izmijene svoj mali genom.
- Koronavirus je sada prešao u hroničnu bolest koja će nas napadati kao što nas napadaju drugi virusi hiljadama godina, kao što su prehlada, gripa... On u tom svom spajk proteinu ima najčešće mutacije koje njega diferenciraju od prethodnih. A zašto je to bitno? Zato što se preko te mutacije u tom genomu sintetiziraju te kvačice kojima se on kači za naše ćelije pa, kad dobije mutaciju, to ga osnaži i čini bržim i lakšim, zbog čega onda on postaje viralniji, odnosno postaje lakše prenosiv - pojasnio je Konjhodžić.
Dodaje kako korona nije nestala, nego je samo prešla u hroničnu bolest.
Genetske varijante
- Generalno, teško je da ćemo ga se ikada kutarisati, on će non-stop imati nove genetske varijante koje će mu omogućavati da se brže prenosi jer za njega brži prijenos znači lakše preživljavanje. Virusima je dovoljna godina da izmijene genom da bi se bolje prilagodili organizmima u kojima parazitiraju - naveo je Konjhodžić.
Na taj način, dodaje, mijenjanjem tih genetskih struktura, on će obilaziti imunološke barijere, ali generalno nikada više neće napraviti probleme kakve je napravio 2020. godine.
Rizik s kojim moramo živjeti
- Logično je da virus neće nestati, ali može oslabiti, što je u ovom slučaju. Jedino se može desiti da on postane opasniji ukoliko se pojavi mutacija koja će ga činiti ne samo brže prenosivim nego i patogenijim, kao što je SARS ili MRSA. To je rizik s kojim moramo živjeti. To je, jednostavno, tako - rekao je Konjhodžić.
