Stalna misija Njemačke u Njujorku organizovala je popratni događaj povodom 75. godišnjice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Skupu su prisustvovali delegati iz različitih zemalja, ističući trajnu važnost Konvencije u sprječavanju zločina i traženju odgovornosti.
Gđa. Alice Wairimu Nderitu, potpredsjednica i specijalna savjetnica Generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida, otvorila je sesiju, naglašavajući nužnost obnove globalnih obaveza u sprečavanju genocida. Dr. Christoph Safferling, direktor Međunarodne akademije načela Nirnberških principa, govorio je o ključnim elementima Konvencije iz 1948. godine, ističući ulogu Konvencije u promicanju prevencije i odgovornosti.
Predstavnici zemalja kosponsora ovog skupa Poljske, Njemačke, Izraela, Kambodže i Ruande i Bosne I Hercegovine podijelili su svoja iskustva, potvrđujući svoju predanost načelima Konvencije i ističući njezin utjecaj na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Sesija je također pružila otvorenu platformu za države članice da izraze svoje perspektive o provedbi Konvencije i budućim smjerovima u borbi protiv genocida i negiranja Holokausta.
Propusti u Srebrenici
U svom obraćanju, dr Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik BiH pri UN-u, istakao je značaj prevođenja komemorativnih događaja u konkretne akcije, zahvalivši se USG-u i specijalnoj savjetnici za prevenciju genocida na njenoj predanosti, te stalnoj misiji Njemačke kao domaćinu događaja.
Pozivajući se na upozorenje Edmunda Burkea, Lagumdžija je istaknuo propuste tokom genocida u Srebrenici kada je međunarodna zajednica ostala neaktivna, naglašavajući hitnu potrebu da se nauči iz takvih tragedija i spriječi njihovo ponavljanje. Dr Lagumdzija je odao počast pojedincima poput Raphaela Lemkina, čija je odlučnost dovela do uspostavljanja termina ‘genocida’ u međunarodnom pravu putem Konvencije, ističući neizmjerne doprinose ovih ličnosti.
Dr Lagumdžija je istakao ključnu ulogu Konvencije u nedavnoj istoriji, navodeći osuđujuće presude počinitelja genocida u Ruandi i Bosni i Hercegovini. Naglasio je obrazovni aspekt, zagovarajući integraciju presuda za genocid u školske programe, odražavajući tvrdnju Benjamina Disraelija da “Pravda je istina u akciji”. U vremenu obilježenom negiranjem genocida i fabrikovanim dezinformacijama, dr Lagumdžija je istakao važnost promicanja istine, pravde i obrazovanja kako bi se uspješno borili protiv genocida.
U završnim napomenama istakao je neke naučene lekcije nakon osuđujućih presuda za genocid u Srebrenici: “Već gotovo dva desetljeća, od kada je izrečena prva osuđujuća presuda za zločin genocida počinjen u Srebrenici 1995. godine, posebno Presudom Apelacionog vijeća ICTY-a od 19. aprila 2004. (Tužilac protiv Krstića), koristim svaku priliku da nas podsjetim da je krajnje vrijeme da presude za genocid prenesemo iz sudnica u učionice.”
Za dr Lagumdžiju, ključne riječi 9. decembra – Prevencija, Istina, Pravda i Obrazovanje – su od velike važnosti u neprestanoj borbi protiv negiranja, nekažnjavanja i neznanja, s krajnjim ciljem ponavljanja genocida. Istaknuo je kolektivnu odgovornost čovječanstva u ovoj dugotrajnoj borbi i shvatanje 9. decembra značajnim podsjetnikom i prekretnicom u ovoj stalnoj borbi.
Predanost izgradnji zajedničke budućnosti
- Mi – pojedinačno, kolektivno, institucionalno – zajedno. Mi – civilizacija, čovječanstvo – u konstantnoj utrci između istine, pravde, obrazovanja i prevencije, protiv negiranja, nekažnjavanja, neznanja i konačno genocida - rekao je.
Govor je završio sa odlučnim pozivom na nastavak predanosti izgradnji zajedničke budućnosti lišene najmračnijih vremena u povijesti, jačajući odlučnost da se spriječe takvi zločini od ponovnog događanja.
U svojim završnim riječima, gđa. Nderitu je ponovila hitnost nastojanja u očuvanju naslijeđa Konvencije i istaknula potrebu za kolektivnom akcijom u sprječavanju genocida diljem svijeta. Ovaj događaj je poslužio kao platforma za isticanje važnosti Konvencije u savremenom globalnom okruženju, ističući ulogu Konvencije kao svjetionika u sprječavanju najtežih zločina protiv čovječnosti.
