Veliki broj preživjelih logoraša i porodica ubijenih danas je obilježilo 31. godišnjicu početka raspuštanja monstrouznog logora Manjača kod Banje Luke.
Vojni poligon
Torture u logoru Manjača, ograđenog bodljikavom žicom i minskim poljima, u čijem užem okruženju su pronađene i masovne grobnice, prošlo je više od 5.000 logoraša pretežno bošnjačke i hrvatske, a jednim dijelom i srpske nacionalnosti.
Prepoznatljivi ćirilićni naziv "Logor" iznad ulaza, bez dileme je ukazivao na činjenicu da su pozitivne nade onih koji uđu svedene na minimum.
Formiran na vojnom poligonu iznad Banja Luke radi pritvaranja zarobljenih osoba sa ratišta u susjednoj Republici Hrvatskoj već 1991. godine, naknadno je korišten za zatvaranje logoraša Ključa, Sanskog Mosta, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova, Banja Luke.
Tadašnji ministar vanjskih poslova Republike Francuske, Bernard Kouchner u augustu 1992. godine posjećuje ovaj logor i upoznaje svijet o torturama u logoru Manjača, a jedan je od najzaslužnijih za to prvo raspuštanje i zatvaranje ovog logora.
Na žalost, kratko nakon tog prvog raspuštanja, logor je ponovo otvoren, ali ovaj put za logoraše sa područja širom Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović izjavio je za Fenu da za populaciju logoraša danas poseban problem predstavlja nepostojanje zakona o zaštiti žrtava ratne torture u FBiH, iako su određeni pomaci napravljeni tokom ove godine.
Izostala institucionalna podrška
Omerović je istakao da je u posljednjih nekoliko godina izostala institucionalna podrška i izrazio nadu da će ona uskoro postati konkretnija.
Članovi Saveza logoraša su, nakon obilježavanja godišnjice u Manjači, posjetili i masovne grobnice u Ključu, jamu Bunarevi, u kojoj su augusta 2000. godine, po prijavi stanovnice tog kraja Borke Ožegović, koja je nakon toga ubijena, pronađeni i kompletirani ostaci 23 ubijena logoraša sa područja sela Humići kod Ključa.
Kasnijom istragom člana Instituta za traženje nestalih osoba BiH Jasmina Odobašića potvrđeno da taj broj žrtava nije i konačan te da je potrebno ponovo uraditi kvalitetniju ekshumaciju žrtava Bunareva, u čemu ga je spriječila smrt u martu ove 2023. godine.
Za dokazane ratne zločine u logoru Manjača, osuđeni su samo neki od glavnih zločinaca na 130 godina zatvora, dok je zločin nad jamom Bunarevi, kao i ubistvo svjedokinje Borke Ožegović, do današnjih dana ostao nerazjašnjen.
Borba za istinu
Omerović je kazao da će zbog ovih, ali i svih drugih razloga, te zbog borbe za izgradnju kvalitetnog društva i jakih državnih institucija, Savez logoraša u Bosni i Hercegovini zajedno sa svojim članicama pamtiti i podsjećati na žrtvu logoraša širom države, te kontinuirano davati doprinos borbi za tu istinu i pravdu i konačno za adekvatan tretman.
