Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo kazao je za “Avaz” da će izvještaj o napretku zemalja Zapadnog Balkana, pa i BiH, koji će biti objavljen sutra, sigurno biti pozitivniji od prethodnih, ali najvjerovatnije definiran kao “ograničeni napredak”, s obzirom na to da još nisu napravljeni ozbiljniji iskoraci ka EU.
- Moramo imati na umu da su prethodni izvještaji Evropske komisije BiH označavali kao državu koja nije napravila nikakav napredak na putu usvajanja zakona, reformi, generalno iskoraka prema EU. Svakako da su razlog tome blokade institucija u prošlom sazivu Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara, koje su uslijedile nakon odluke tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Incka o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH u dijelu negiranja ratnih zločina i genocida. Važno je naglasiti da je, nakon toga, uz blokade predstavnika iz RS, uslijedila potpuna blokada institucija – kaže Plakalo.
Bolja politička klima
Dodaje da ovaj izvještaj dolazi u mnogo boljoj političkoj klimi i rezultatima državnih institucija, jer je državna vlast konstituirana u vrlo kratkom periodu, sjednice Vijeća ministara održavaju se sedmično, a usvojen je veći broj propisa, direktiva i odluka, ali i zakona.
- Međutim, još ne možemo kazati da je to u punom smislu napredak, već određeni napredak, tačnije ograničeni. Najvažniji zakoni iz oblasti pravosuđa nisu usvojeni, o čemu je govorila i predsjednica EK Fon der Lajen (Von der Layen), koja je boravila u posjeti BiH. Podsjetimo, ona je naglasila značaj usvajanja dva zakona iz te oblasti - zakona o sudovima BiH i zakona o sprečavanju sukoba interesa. To su prioritetni zakoni koje Evropska komisija želi vidjeti usvojenim do zasjedanja Evropskog vijeća sredinom decembra – ističe Plakalo.
Pred BiH je i obaveza usvajanja niza drugih zakona iz 14 prioriteta, poput zakona o sprečavanju pranja novca, zakona o porijeklu imovine, zakona o finansiranju političkih stranaka, novog zakona o VSTV-u, zakona o Ustavnom sudu.
Poruke jasne i nedvosmislene
- Jasno je da ne postoji konsenzus kada su u pitanju mnogi od tih zakona, ali su poruke predsjednice EK bile nedvosmislene i jasne. Bez usvajanja zakona iz reformske agende EU, bez implementiranja prioriteta i generalno napretka BiH ka EU, BiH se može dogoditi da sredstva planirana za Zapadni Balkan od strane EU, a radi se od 30 milijardi eura za naredne kvartale, u prvom šest milijardi sa dvije milijarde bespovratnih sredstava, budu preraspoređena drugim državama koje ostvaruju napredak. Uz to vrlo je moguće da bez jačeg zamaha i usvajanja zakona koji su navedeni, prije svega zakona o sudovima i zakona o sprečavanju sukoba interesa, BiH neće dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora s EU na zasjedanju Evropskog vijeća 15. decembra, uprkos najavama bh. zvaničnika i lobiranju nekoliko zemalja EU za takvu odluku –kaže Plakalo.
Izvještaj EK bit će važan pregled stanja u državi, bilans uspjeha i neuspjeha, zaključuje Plakalo, te da BiH od EU može očekivati tačno onoliko koliko do polovine decembra sama isporuči.
