Vlada Federacije BiH prihvatila je Informaciju federalnih ministarstava okoliša i turizma te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o identifikovanim potrebama za pokretanje inicijative prema Vijeću ministara BiH za zaštitu interesa Federacije BiH od posljedica izgradnje HE Ulog u Republici Srpskoj i sedam mini hidroelektrana, koji čine hidroenergetski sistem Gornja Neretva.

Hronologija postupanja

Informcija sadrži hronologiju postupanja federalnih institucija od 2009. godine, kada su federalna ministarstva poljoprivrede, vodprivrede i šumarstva, te okoliša i turizma zaprimile prve službene informacije o projektu izgradnje HE Ulog, a nakon čega se pisanom korespondencijom više puta pokretala inicijativa za osiguranje učešća javnosti u procesima izdavanja vodnih akata iz oblasti voda prema Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu RS.

Navedeno je da nadležni organi za vode Federacije BiH nisu nikada dobili traženu dokumentaciju kako bi se iskoristila zakonska odrednica i to odredba člana 129. stav 3. Zakona o vodama RS koja propisuje da „ukoliko se u postupku donošenja vodopravnog akta, a posebno vodnih smjernica, utvrdi postojanje razloga iz kojih proizlazi da će objekat, instalacija ili predložena aktivnost koja se nalazi ili odvija na teritoriji Republike Srpske imati negativne utjecaje na vodne resurse na teritoriji Federacije BiH, nadležni organ RS-a, prije donošenja vodopravnog akta, pribavit će mišljenje nadležnog organa Federacije“.

U Informaciji se, između ostalog, zaključuje da nadležni organi Federacije BiH nisu bili uključeni na adekvatan način u ovaj postupak, odnosno na transparentan način, iako je to traženo službenim putem više puta. Posebno se skreće pažnja za HES „Gornja Neretva“ o kojem FMOIT i FMPVŠ ne raspolažu o informacijama o trenutnom stanju realizacije istih, a što je slučaj i kod drugih zahvata na vodama u entitetu RS kad isti imaju utjecaj na vode na teritoriji Federacije BiH.

Bernska konvencija

U Informaciji se navodi i to da je FMOIT u novembru 2020. godine od Sekretarijata Konvencije o zaštiti Evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) informisan da se vodi postupak protiv BiH u vezi s HE Ulog i HES Gornja Neretva. Također je navedeno i to da je Sekretarijat Stalnog komiteta Bernske konvencije, 12. i 13. septembra 2023. godine, donio odluku u kojoj se, između ostalog, konstatuje da je „Biro podsjetio da je Bosna i Hercegovina dio Bernske konvencije, kako bi poštovala međunarodne standarde, te ponovno pozvao vlasti zemlje da prate poziv međunarodne zajednice suspenzijom ovog neodrživog projekta.

Biro je također primijetio da koncesije još uvijek nisu otkazane za dvije faze hidroelektričnog sustava Gornja Neretva, te da projekt Gornji Horizonti hidroelektrane još uvijek traje.“

Uzimajući u obzir raspoložive informacije, postoje opravdane indicije da će gradnja i upotreba HE Ulog imati štetno djelovanje na prostoru općine Konjic u Federaciji BiH, kao i na Emerald mrežu.

Također, nisu urađene opsežna geološka i geotektonska istraživanja, bez kojih postoji opravdana sumnja da izgradnjom ovog objekta može biti ugrožena sigurnost stanovništva i materijalnih dobara nizvodno u dolini Neretve. Istaknuto je i da nisu na adekvatan način izvršena hidrološka mjerenja.

Indicija je, navodi se u Informaciji, i da će doći do negativnog uticaja nizvodno od visokih vodostaja, te bi za iste bilo potrebno prezentirati sistem planiranja prihvata visokih vodostaja, kako bi se ostvario uravnoteženi prijem visokih voda.

Realizacija zaključaka

S obzirom da je planirani rok za završetak i puštanje elektrane u rad kraj 2023. godine (prema dostavljenoj dokumentaciji u 2023. godini od nadležnih organa RS Agenciji za vodno područje Jadranskog mora Mostar, a što je inicirala Elektroprivreda BiH), nadležni organi FBiH ne raspolažu podacima o planiranom režimu rada HE Ulog i ona će imati direktan uticaj na područje nizvodno od hidroelektrane kao i nikako manje važno uticaj na rad nizvodnih hidroelektrana na Neretvi.

S ciljem iznalaženja najboljeg rješenja, kako bi se spriječile posljedice koje izgradnja hidroelektrana na području RS ima na stanje voda i okoliša u cjelini nizvodno u Federaciji BiH, u skladu s tom informacijom i utvrđenim stanjem federalna ministarstva su predložili Vladi Federacije BiH zaključak koji je danas i usvojen.

Vlada FBiH će tu informaciju uputiti Vijeću ministara BiH kao Inicijativu za rješavanje problematike utjecaja gradnje HE Ulog i hidroenergetskog sistema Gornja Neretva na stanje voda i okoliša u Federaciji BiH.

Za praćenje realizacije zaključka zadužena su federalna ministarstva okoliša i turizma te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, svako u okviru svojih nadležnosti, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.